NA DANAŠNJI DAN

Rođen Derviš Sušić, bh. književnik i novinar

Široj publici Sušić je najpoznatiji po kultnoj seriji „Tale“, koja je snimana u Tešnju, u produkciji TV Sarajevo, 1978. godine

Derviš Sušić. djecijaknjiga.ba

3.6.2023

Na današnji dan 1925. godine, u Vlasenici je rođen bh. književnik, novinar i dramatičar Derviš Sušić. Njegov rad velikim dijelom obilježen je i novinarstvom, te društvenom angažiranošću pri institucijama kulture.

Najplodonosnije godine svoga života Sušić je proveo u Tuzli, gdje je bio upravnik Narodne biblioteke i Regionalnog istorijskog arhiva, ali i dramaturg u Narodnom pozorištu Tuzla.

Sa 17 godina u partizane

U Tuzli je Derviš završio nižu gimnaziju, a u Sarajevu upisao srednju učiteljsku školu, gdje ga je zatekao Drugi svjetski rat, pa se 1942. godine kao sedamnaestogodišnjak pridružio partizanskim jedinicama, boreći se u Lovćenskom bataljonu Prve proleterske brigade.

Poslije rata Sušić se zaposlio kao učitelj u Srebrenici i Tuzli, a potom kao novinar lista „Oslobođenje“, koje mu je za izuzetan rad dodijelio prvu Zlatnu značku „Oslobođenja“. Uporedo je radio novinarski posao i za list „Zadrugar“, a zatim postao upravnik Narodne biblioteke u Tuzli, koja je 4. aprila 2002. godine nazvana njegovim imenom: Javna ustanova i narodna biblioteka „Derviš Sušić“.

Jedno vrijeme Sušić je bio referent za kulturu i narodno prosvjećivanje nakon čega je u Sarajevu obavljao dužnost savjetnika u Centralnom komitetu Saveza komunista BiH. Bio je redovni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, a dobitnik je Dvadesetsedmojulske nagrade, te nagrada ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a.

Serija "Tale"

Prvi čitatelj Sušićevog romana „Uhode“, dok je bio u rukopisu, bio je još jedan bh. velikan, književnik Meša Selimović, koji je napisao recenziju i preporuku za štampanje tog romana.

Široj publici Sušić je najpoznatiji po kultnoj seriji „Tale“, koja je snimana u Tešnju, u produkciji TV Sarajevo, 1978. godine, a režirao ju je jedan od najboljih bosanskohercegovačkih režisera Sulejman Kupusović. Serija govori o svakodnevici poštenjačine i šaljivdžije Tala, čovjeka kojeg je pregazio život i koji stalno upada u probleme, a sve se dešava neposredno po završetku Drugog svjetskog rata.

Saz i sevdalinka

Posljednji Sušićev roman „Čudnovato“ objavljen je dvije godine nakon njegove smrti, 1992., a djelo koje je izazvalo i danas izaziva najviše polemika je „Parergon“, objavljeno 1980. godine. U „Parergonu“, antifašističkoj polemičkoj knjizi, napisanoj kao dodatak, odnosno Bilješka uz roman „Tale“, Sušić je preispitivao ulogu bošnjačkog establišmenta i Islamske zajednice u Drugom svjetskom ratu, govoreći, kako je često isticao, svoju istinu.

Derviš Sušić bio je omiljen u društvu, ne samo zbog rječitosti i duhovitosti nego što je umio i "kucati" u saz i zapjevati sevdalinku. Preminuo je u Tuzli nakon dugogodišnje borbe s teškom bolešću, 1. septembra 1990., u 65. godini, a sahranjen je u Aleji velikana u Sarajevu.

Franc Kafka. wikipedia.org

Umro Franc Kafka, autor romana „Proces“

Franc Kafka (Franz Kafka), njemački književnik, autor romana „Proces“, književnog remek-djela, umro je na današnji dan 1924. godine, od tuberkuloze grla, koja je u ono doba bila teško izlječiva, u sanatoriju Kierling kraj Beča, u 41. godini života.

Kafka je jedna od ključnih figura svjetske književnosti 20. vijeka. Pisao je prozu, odnosno pripovijetke poput "Preobražaja", te romane "Proces", "Dvorac" i "Amerika" (1927.), koji se svrstavaju u vrhunska djela moderne književnosti.

Utjecao je na mnoge svjetske pisce, a koliko je taj utjecaj bio jak i koliko je Kafka bio uvažavan, najbolje govori svima znani epitet „kafkijanski“ koji opisuje tjeskobu, apsurd življenja i otuđenje modernog čovjeka.

Očigledno kriv

Njegov najpoznatiji i najutjecajniji roman "Proces", općepriznato remek-djelo, "roman o zakonu", nudi metaforičnu, kritičnu, ali i groteskno-tragičnu sliku birokratiziranog pravosudnog i državnog sistema. U njemu se može prepoznati svaki čovjek koji se, htio-ne htio, bespomoćan našao u besmislenom sporu s bezosjećajnim i bahatim "autoritetima".

Naime, određene "institucije rade svoj posao" tako da vode postupak protiv glavnog lika ovog romana K., jer K. je "očigledno kriv" ili bar "opravdano sumnjiv", samo što nije jasno koliko i zašto. 

Muhamed Ali. people.com

7. godišnjica smrti Muhameda Alija

Muhamed Ali (Muhammad), rođen kao Kasijus Marselus Klej mlađi (Cassius Marcellus Clay, Jr.), legendarni američki bokser, preminuo je na današnji dan 2016. godine. Prema mnogim ocjenama, bio je najveći bokser teške kategorije u historiji te jedan od najvećih sportista 20. vijeka.

Ali je počeo karijeru u amaterskom boksu, a nakon osvajanja zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Rimu 1960. godine u poluteškoj kategoriji, prelazi u profesionalne boksere.

Šampionske titule

Prvu borbu za šampiona u profesionalnom boksu imao je 1964., kada je pobijedio tada aktuelnog prvaka Sonija (Sonny) Listona, postavši novi svjetski prvak u teškoj kategoriji.

Nakon osvajanja titule Ali javno prihvata islam, te pod utjecajem grupe Nacija islama, koja je bila simbol borbe crnačkog stanovništva SAD protiv ropstva i ugnjetavanja, uzima ime Cassius X, ali mu vođa grupe daje novo ime - Muhamed Ali.

Za vrijeme Vijetnamskog rata Ali je odbio regrutaciju, zbog čega je osuđen, a Bokserska federacija mu je zabranila nastupe i oduzela šampionsku titulu, koju je do tada uspješno branio više puta. Prekid službene karijere trajao je skoro tri godine.

Godine 1970., Ali ponovo dobija licencu za nastupe te se bori za šampionsku titulu protiv Džoa Frejzera (Joe Fraizer) i doživljava jedan od rijetkih poraza u karijeri, ali se Frejzeru odužio u borbi 1974. godine. Ta pobjeda mu je donijela mogućnost novog napada na naslov protiv Džordža Formana (George Foreman), koja je održana 1974. godine u Zairu. Ali je pobijedio te osvojio titulu šampiona drugi put, koju je kasnije uspješno branio ponovo protiv Frejzera, ali i drugih boksera.

Treći put Ali osvaja titulu šampiona protiv Leona Spinksa 1979. godine, od kojeg ju je i izgubio godinu ranije.

Parkinsonova bolest

Osim što je bio vrhunski bokser, Muhamed Ali se isticao i brojnim kontroverznim izjava i ponašanjem. Prelazak na islam, poseban način verbalnog i neverbalnog provociranja protivnika prije, za vrijeme i nakon meča, te vješto korištenje medija učinili su Alija prvom i najvećom medijskom sportskom zvijezdom 20. vijeka.

Nažalost, nakon prestanka karijere obolio je od Parkinsonove bolesti. U karijeri je imao ukupno 61 profesionalni meč, od kojih je pobijedio 56, i to 37 nokautom. Nije imao nijedan neriješen meč, a pet je izgubio.

Alijeva borba s relativno anonimnim bokserom Čakom Vepnerom (Chuck Wepner), u kojoj je pobijedio u 15. rundi tehničkim nokautom, nadahnula je holivudskog glumca Silvestera Satalonea (Sylvester Stallone) prilikom pisanja scenarija za film "Rocky", koji je kasnije bio nagrađen nagradom Oskar.

Muhamed Ali izabran je za najboljeg sportistu svih vremena u izboru koji je proveden među novinarima njemačkog časopisa „Bild“ i najvećeg sportistu 20. vijeka prema ispitivanju javnog mnijenja u Italiji.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.