BIH

Avaz.ba uoči 4. februara, Međunarodnog dana: U BiH i dalje nema registra oboljelih od karcinoma

T. ROKVIĆ

1.2.2018

U svijetu se Međunarodni dan borbe protiv raka, 4. februar, obilježava s ciljem upoznavanja javnosti o malignim oboljenjima kod djece i odraslih, njihovoj prevenciji, dijagnosticiranju i liječenju.

Da su ova oboljenja vodeći uzrok smrti u svijetu potvrđuju i podaci Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), prema kojim se svake godine kod 12 miliona ljudi dijagnosticira rak, a preko sedam miliona umre od tog oboljenja.

Prema riječima predsjednika skupštine Udruženja oboljelih od melanoma FBiH Seada Sefića, treba podići svijest o prevenciji bolesti, a tek onda govoriti o liječenju, ističući da je to najskuplji dio.

- Kada se govori o melanomu, prevencija je govoriti o štetnosti ultravioletnog zračenja jer je jedan od uzročnika nastanka melanoma na koži. Svakom društvu se isplati da stavi naglasak na prevenciju - naveo je Sefić.

Ističe da naše društvo ne pridaje dovoljan značaj ovom problemu koji je u porastu, i da je u segmentu prevencije rano otkrivanje bolesti bitan dio prevencije.

- Skrining koji je poznat u cijelom svijetu je najvažniji u otkrivanju kancera. To je bio ključ u otkrivanju problema kod kancera dojki žena u BiH. Spašene su hiljade života- dodao je Sefić.

Naglašava da se sve zemlje u svijetu susreću s problemom povećanog broja oboljelih od karcinoma, te da naša zemlja nije izuzeta iz toga, ali da uprkos tome veliki problem i dalje predstavlja što u BiH ne postoji registar oboljelih.

- Za razliku od nas, uređene zemlje su takve pacijente evidentirali. Mi također moramo imati nacionalni registar za onkologiju. To govori koliko smo zapušteno društvo. Moraju se ustrojiti elementarne stvari, jer se bez toga ne mogu raditi studije, ne mogu se ni ljudi uključivati u inovativna istraživanja – upozorava Sefić, podsjećajući da se Udruženje uključilo i maksimalno angažiralo da se bar inovativni lijekovi potrebni za liječenje pacijenata oboljelih uvrste na Esencijalnu listu lijekova.

Pojašnjava da je to neophodno jer su ti lijekovi izuzetno skupi, te da je za jednu terapiju potrebno izdvojiti oko 300.000 KM.

Smatra da je tragično što su ti lijekovi uvršteni na posebni program nakon pet godina, nazivajući taj program šarenom lažom, jer, tvrdi, to znači da će do liječenja doći ako bude novca.

- Naučeni smo da nema para niti će ih biti. Što se tiče lijekova, imali smo onaj čija je formula iz 1975. godine. Dakle, u svijetu se i ne upotrebljava više, tamo se koriste inovativne terapije – kazao je on.

Da je prevencija i podizanje svjesti o samoj bolesti najbitnija potvrdila je i mr. sci. dr. Dženita Kurtćehajić.

Ističe da je jako bitno educirati žene kada se govori o kenceru materice, dodajući da je jako teško govoriti o broju oboljelih žena jer kod nas nije uvezan sistem podataka o oboljelim.

- Bez obzira na sve, mi ljekari trudimo se da smanjimo broj oboljelih žena tako što ih eduiciramo o tome koliko je bitno da rade papa-testove. Zna se desiti da i mlađe žene, naročito nakon porođaja obole od kancera materice, ali ima i dosta žena koje obole nakon četrdesete godine. Nema uvijek neke granice – kazala je Kurtćehajić.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.