SAVJETI Gdje na odmor nakon pandemije

Najbolji izbor je boravak u prirodi

Ukoliko imate uvjeta za boravak u selu, obavezno se tamo uputite

Avaz.ba

Planina s nižom nadmorskom visinom je idealna

Foto: Ilustracija


Gdje na odmor poslije iscrpljujuće pandemije, gdje sa djecom, smijem li da se udaljavam od kuće i doktora, šta da ponesem, kako da putujem - neka su od pitanja o kojima ovih dana podjednako razmišljaju zdravi ljudi i hronično bolesni.

Na more, bar zasad, ne možemo. Međutim, možemo da biramo destinaciju u zemlji, shodno zdravstvenom stanju i ličnim željama, ističu ljekari.

Nakupljeni stres

Neko odmor želi da provede u tišini, dok bi drugi da osjete naboj adrenalina i na taj način se oslobode nakupljene negativne energije i stresa. Suština je da u ovom odmoru treba svi da uživaju. 

Najbolji izbor je boravak u prirodi, pogotovo ako je riječ o porodicama s djecom koja imaju bronhijalnu astmu ili neku drugu respiratornu bolest. Planina s nižom nadmorskom visinom je idealna za njih. Djeca se najbolje osjećaju tamo gdje je i roditeljima dobro.

Zelena oaza

Kako mjesta bez alergena nema, preostaje vam da poštujete uvjete u kojima boravite. To podrazumijeva čiste, provjetrene prostorije u kojima će mališani spavati i boraviti, higijenski i epidemiološki ispravnu hranu, kontrolu boravka na suncu i dovoljno sati sna. 

Ukoliko imate uvjeta za boravak u selu, obavezno se tamo uputite s malom djecom. Seoski turizam odgovara svima zbog čistog zraka, dosta kiseonika, nezagađene atmosfere, domaće hrane. Šetnja u prirodi, domaći čajevi, cvijetne poljane i zelena oaza uz okrepljujuću tišinu, predstavljaju pravu antistres terapiju. Ako baš ne volite ni selo ni planinu, možete da izaberete neku od banja.

  • Boravak u prirodi odgovara svima

    Boravak u prirodi odgovara svima

    Foto: Ilustracija


Adaptacija organizma

Bez obzira na izbor, trebalo bi da vodite računa i o dužini odmora, što je, također, važno.  

Deset dana je premalo, dvije sedmice su dovoljne za adaptaciju organizma na novi ambijent, dok su tek tri sedmice optimalne za potpuni odmor i oporavak, naglašavaju stručnjaci.

  • Ne smiju da zaborave da kontroliraju svoj krvni pritisak

    Ne smiju da zaborave da kontroliraju svoj krvni pritisak

    Foto: Ilustracija


Srčani bolesnici

Kada su duže vrijeme u stabilnoj formi, na planini do 1.000 metara nadmorske visine mogu da borave i srčani bolesnici. Njima se preporučuju lagane šetnje, češće odmaranje, ali ne i penjanje ili osvajanje vrhova. Veća nadmorska visina traži zdravije osobe, jer je zrak razrijeđeniji. Penjanje uzbrdo zahtijeva više kiseonika, a kada neko nema dovoljno kondicije dolazi do lakšeg zamaranja. 

  • Na planini do 1.000 metara nadmorske visine mogu da borave i srčani bolesnici

    Na planini do 1.000 metara nadmorske visine mogu da borave i srčani bolesnici

    Foto: Ilustracija


Kod srčanih bolesnika ova vrsta aktivnosti je apsolutno isključena. I gdje god da se nalaze i ma koliko da se dobro osjećaju, srčani bolesnici nijednog trenutka ne smiju da zaborave da kontroliraju svoj krvni pritisak i da se eventualno konsultiraju s ljekarom.

NA VRH

Komentari

Podijeli članak na