ZDRAVLJE Važna je prevencija

Smanjite rizik od moždanog udara

Na porast moždanih udara najviše utječu gojaznost, sjedilački način života i neregulirane hronične bolesti

"Zdravlje u kući"
13.04.2019 11:42

Moždani udar možemo prevenirati

Foto: Ilustracija

Moždani udar javlja se sve ranije, a u najvećem riziku su osobe srednje životne dobi, između 40. i 50. godine. Stručnjaci smatraju da na porast moždanih udara najviše utječu gojaznost, sjedilački način života, premalo fizičke aktivnosti i neregulirane hronične bolesti, poput hipertenzije ili dijabetesa.

Kontrola težine

Srećom, moždani udar možemo prevenirati ili barem možemo značajno smanjiti rizik.

Provjerite nivo holesterola – Povišen nivo lošeg (LDL), a nizak dobri (HDL) holesterol povećavaju opasnost od začepljenja arterija, što sprečava normalan protok krvi u tijelu i povećava rizik od moždanog udara. Kontrolirani unos zasićenih i trans masti snizit će nivo lošeg, a redovnim vježbanjem povisit ćete nivo dobrog holesterola.  

Otkucaji srca - Aritmija pet puta povećava rizik od moždanog udara. Ako primijetite da vaše srce ne kuca pravilno, posavjetujte se s ljekarom.

Prestanite pušiti - Pušenje negativno utječe na elastičnost krvnih sudova, postaju kruti, a ta loša navika u isto vrijeme povećava rizik za stvaranje krvnog ugruška i utječe na razvoj hipertenzije, što je najznačajniji faktor rizika za nastanak moždanog udara. Ali, mnoge studije su pokazale da se po prestanku pušenja rizik smanjuje i vraća na nivo nepušača za oko pet do 10 godina.

Fizička aktivnost – Ključ za prevenciju moždanog udara je fizička aktivnost, jer utječe na snižavanje krvnog pritiska i na kontrolu tjelesne težine. Preporuke stručnjaka su vježbanje oko 30 minuta pet puta sedmično.

So i alkohol

Ograničite unos soli i alkohola - Kad umanjite unos soli, umanjit će se i djelovanje drugog najvećeg faktora rizika za nastanak moždanog udara. Naučite da okus jelima dajete uz pomoć bilja, začina ili crnog bibera. Alkohol može značajno poremetiti krvni pritisak, što, također, uvećava rizik za pojavu moždanog udara.

Kontrolirajte krvni pritisak

Žene češće kontroliraju krvni pritisak, jer uzimanje kontracepcijskih pilula, trudnoća ili hormonska supstitucija tokom menopauze mogu utjecati na ovaj vitalni parametar. No, muškarci do 60. godine uglavnom ne osjećaju neke tegobe zbog promjena pritiska, pogotovo zato što povišene vrijednosti često ne daju specifične simptome.

Kako biste na vrijeme uočili hipertenziju, najbolje je da pritisak kontrolirate svakih nekoliko sedmica, kod ljekara ili u kući.

Stres i depresija

Iako veza između stresa, depresije i moždanog udara još nije potpuno definirana, uočeno je da ova stanja mogu biti markeri za otkrivanje rizika od oštećenja mozga. Utvrđeno je da depresivni ljudi imaju dva puta veći rizik da dožive moždani udar. Posjetite ljekara ako imate i druga oboljenja, kao što su koronarna bolest, dijabetes, visok holesterol, atrijalna fibrilacija.

Simptomi

Na moždani udar treba posumnjati ako se jave:

- slabost motornih funkcija ili utrnutost jedne polovine lica ili tijela

- iznenadna pojava vrtoglavice, nemogućnost hodanja i stajanja

- nagon na povraćanje ili povraćanje koje se pogoršava sa promjenom položaja glave i tijela ili poslije fizičkog napora

- naglo nastale glavobolje, koje počinju najčešće u potiljačnom dijelu

- slabost pojedinih dijelova tijela

- izmijenjeno stanje svijesti

- dugotrajna štucavica (češće kod žena)

- otežano izgovaranje pojedinih riječi, nemogućnost govora ili nerazumijevanje tuđeg govora

- poremećaj vida, pojava dvostrukih slika, gubitak vida na jednom ili oba oka.

Faktori rizika

- povišen nivo holesterola i triglicerida u krvi

- visoki krvni pritisak

- pušenje

- šećerna bolest

- gojaznost

- smanjena fizička aktivnost

- prekomjeran unos alkohola

- oboljenja srca i krvnih sudova.

Komentari

NA VRH