Sreća je mnogo širi pojam nego što mislimo, a najbolje bi se mogla opisati kao skup pozitivnih emocija poput radosti, unutrašnjeg mira i zadovoljstva samim sobom i svijetom u kojem živimo. Sreća ne čini dobro samo našoj psihi nego i našem tijelu, naučno je potvrđeno.

Manji rizik

Brojne su blagodati sreće, a jedna od njih je i duži život. Studijom koja je provođena punih 30 godina proučavan je efekt sreće na život 32.000 osoba. Rizik od smrti bio je za 14 posto veći kod nesretnih ljudi. Pozitivan stav prema životu i ono što nazivamo srećom ima sjajan učinak na dugovječnost. Smanjuje rizik od prijevremene smrti za 18 posto kod zdravih ljudi i za dva posto kod bolesnih.

Dobar imunitet ključ je zdravog organizma. Naučnici su proveli studiju u kojoj su više od 300 zdravih ljudi pitali smatraju li sebe sretnim i s obzirom na odgovor podijelili su ih u dvije grupe, a potom ih zarazili virusom prehlade. Ispostavilo se da su se većinom prehladili ljudi koji sebe ne smatraju sretnim.

Efekt sreće na imunitet još nije razjašnjen, ali se vjeruje da dobro raspoloženje utječe na hipotalamus, hipofizu i nadbubrežnu žlijezdu, koji reguliraju imunitet, hormone, probavu i stres. Osim toga, sretniji ljudi zdravije se hrane i više vježbaju, pa i na taj način jačaju imunitet.

Nivo kortizola

Stres povećava nivo kortizola u tijelu, koji dovodi do debljanja, problema sa spavanjem, dijabetesa tip 2 i visokog krvnog pritiska. Studija provedena na više od 200 ljudi pokazala je da je nivo kortizola za 32 posto niži kod ljudi koji se smatraju sretnim. Ispostavilo se da sretni ljudi proizvode manje kortizola u stresnim situacijama.

Zdrav način života

Kada smo dobro raspoloženi i zadovoljni, posezat ćemo za zdravijom hranom, više ćemo vremena provoditi na svježem zraku i u rekreaciji. Istraživanja su pokazala da osobe s pozitivnim pogledom na svijet jedu više voća, povrća i zdravih žitarica, i najmanje deset sati sedmično se bave sportom. Zdrava ishrana smanjuje rizik od dijabetesa, srčanog i moždanog udara i kardiovaskularnih bolesti.

Jako srce

Visok krvni pritisak glavni je uzrok srčanih bolesti. Istraživanje koje je provedeno na više od 6,500 ljudi starijih od 65 godina pokazalo je da sretnije osobe imaju u prosjeku za devet posto niži krvni pritisak. Drugo istraživanje pokazalo je da pozitivan stav prema životu može dobro djelovati na oporavak osoba koje su doživjele infarkt.

Naučite reći „ne“

Koliko ste puta otišli s nekim na kafu kad vam se najradije sjedilo kod kuće? Mnogi od nas pristaju na ono što ne žele kako ne bismo nekoga uvrijedili. Iako udovoljavamo drugima, to loše utječe na naš život, a nije baš dobro ni za mentalno zdravlje. Naučite da kažete „ne“ i imat ćete više kontrole nad svojim životom i bit ćete sretniji.

Kada smo najsretniji

Studija provedena na 23.000 Nijemaca starosti od 17 do 85 godina otkrila je u kojim su godinama života ljudi najsretniji. Učesnici su odgovarali koliko su trenutno zadovoljni svojim životom i šta misle - koliko će biti zadovoljni za pet godina. Zatim su nakon pet godina ponovo opisali stepen zadovoljstva životom. Studija je pokazala da je vrhunac sreće u 23. i 69. godini života.

Nova iskustva

Šta možete učiniti kako biste povećali nivo svoje sreće? Istraživanja pokazuju da se sreća može „prakticirati“ ili poboljšati kroz meditaciju. Uz to, iskustva - kao što su putovanja – dugoročno nas čine sretnijima više nego materijalne stvari koje ćemo steći.