UPOZORENJA Visoke temperature pogoduju razvoju bakterija

Zašto su ljeti crijevne bolesti češće

Avaz.ba
17.08.2018 07:06
A
A
A

Ljeto je vrijeme opuštanja i uživanja, ali visoke temperature mogu biti pogubne za želudac, tvrde stručnjaci te ističu da su ljeti crijevne zarazne bolesti češće nego ikad. Iako se one relativno lako mogu izliječiti uzimanjem probiotika, dovoljnim unosom tekućine te elektrolitima iz banana i paradajza, crijevne bolesti mogu biti iznimno neugodne i uništiti godišnji odmor.

Meso peradi

Povraćanje, mučnina, proljev, povišena tjelesna temperatura i dehidracija najčešći su simptomi, jer se često zaboravlja da su mikroorganizmi svuda oko nas. Oni vole visoke temperature, vole hranu koju i mi volimo te se vole razmnožavati na svom domaćinu i tako izazvati crijevnu infekciju.

Naširoko poznate bakterije iz roda salmonela najčešći su uzročnik ljetnih crijevnih infekcija. Salmonela može preživjeti čak i u zamrzivaču, a najčešće se nalazi u jajima i mesu peradi, pa čak i u čokoladi. Tome je posebno podložno meso peradi koja je bila hranjena smjesom.

Naime, žitarice koje se koriste za njenu pripremu često potječu iz dijelova svijeta u kojima žive gmazovi, a crijeva gmazova prirodni su spremnik salmonele. Također, salmonela može preživjeti u namirnicama koje su bogate mastima te je temperatura tada teže ubija, pa je nađena i u čokoladi.

 Pranje ruku

Stručnjaci upozoravaju da se salmonela može prenositi dalje ako se adekvatno ne operu ruke nakon doticaja zaražene hrane ili ako se posuđe na kojem je hrana bila temeljito ne očisti. Također, jednako oprezan treba biti i s povrćem, kojeg ljeti ima u izobilju, ali i s pripremom mesa za roštilj. Drugi najčešći uzročnik ljetnih crijevnih infekcija je bakterija kampilobakter, koja voli rasti na 42 stepena i voli mikroaerofilne uvjete.

Prati povrće

Tokom roštiljanja treba biti vrlo oprezan. Što se tiče povrća, životinje ih, kao prirodni spremnici ove bakterije, mogu zaraziti izmetom. Zato treba veoma dobro oprati sve povrće, bilo da je iz našeg vrta ili kupljeno na tržnici. Srećom, većinu ove pojedene bakterije uništava naša želučana kiselina, a u težim slučajevima antibiotici.

Bakterija s kože

Ako se bol u želucu popraćena povraćanjem pojavila iznimno brzo nakon konzumacije određene hrane, vrlo je vjerovatno da je uzročnik bakterija stafilokokus aureus, koja se nalazi na našoj koži. Prilikom pripreme hrane ona može sitnim ljuštenjem kože, iz ranica na rukama ili pak kihanjem dospjeti u hranu, gdje se razmnožava. To će se dogoditi ako se hrana drži na toplijem mjestu.

Sirova hrana

Volite li jesti školjke, svakako biste trebali pripaziti na crijevnu gripu koju uzrokuje norovirus. Ovaj virus vrlo je otporan na vanjske uvjete, lako se prenosi prljavim rukama, a ne smeta mu ni uobičajeni nivo hlora iz vode u česmama, pa ni uobičajeni preparati za dezinfekciju ruku. Osim što se može naći u školjkama, ima ga i u drugoj sirovoj hrani, jer njegove čestice mogu putovati i zrakom.

Kako spriječiti

Ako putujete u inozemstvo, posebno treba pripaziti na tzv. putnički proljev. On zahvata između 20 i 75 posto ljudi koji putuju. Uzročnici mogu biti brojni, ali najčešće je riječ o onima na koje nismo navikli u svojoj zemlji. Zato treba jako paziti da se na putovanju ne konzumiraju neoprano voće i povrće, voda se mora prokuhati barem tri minute, a treba se izbjegavati i stavljanje leda u pića.

Prati ruke

Vrlo je važno dobro termički pripremiti hranu, a nakon pola sata od pripreme staviti je u frižider, kažu stručnjaci. Pripazite na to da ne koristite iste posude za pripremu kuhane i sirove hrane. Dakako, i nakon svakog kontakta sa životinjom obavezno treba oprati ruke, neovisno o godišnjem dobu.