Pritisnite "PLAY" za reprodukciju zvuka.

KORISNO Nezdravi obroci tokom godina ostavljaju posljedice

Kako popraviti štetu koju je napravila loša ishrana

Studije pokazuju da su promjene koje moramo napraviti da bismo poboljšali zdravlje, mnogo zahtjevnije nego što to u prvi mah izgleda

Avaz.ba
18.03.2018 08:45
A
A
A

Je li moguće popraviti štetu nanesenu organizmu godinama loše ishrane? Ne možemo popraviti godine loše ishrane, ali možemo znatno smanjiti rizik od srčanog ili moždanog udara promjenom načina života i određenim lijekovima.

 Izbjegavanje vježbi

U dvadesetima često, umjesto zdrave, biramo brzu hranu i pomfrit. Možda ste u godinama koje su slijedile nebrojeno puta počinjali dijete izgladnjivanjem, birali ne baš najzdraviji način života i mnogo puta izbjegli vježbanje izležavajući se na trosjedu.

U zrelijim godinama sagledavate štetu, ali ostaje pitanje možete li je popraviti i vratiti stvari na početak. Možete li promijeniti začepljene arterije, odnosno aterosklerozu i smanjiti rizik od srčanih bolesti u budućnosti?

Neke studije sugeriraju da je moguća regresija ateroskleroze. Te studije su pratile učinke vježbanja, ozbiljnih i intenzivnih promjena načina života i korištenje lijekova.

Njihovi rezultati daju nam nadu da možemo popraviti štetu koju smo učinili u mlađim godinama, ali to nije baš tako lako, piše “Harvard Health”.

Smanjivanje rizika

Studije pokazuju da su promjene koje moramo napraviti da bismo poboljšali zdravlje, mnogo zahtjevnije nego što to u prvi mah izgleda. Iako je poboljšavanje stanja teoretski moguće, realno, nije najpametnije fokusirati se baš na to.

Cilj bi trebao biti zaustavljanje napredovanja ateroskleroze i prevencija posljedica srčanog ili moždanog udara. Postoje uvjerljivi dokazi da prilagođavanje načina života i lijekovi mogu smanjiti faktore rizika.

 Pazite na tanjir

Zdrava ishrana najbolji je način za sprečavanje kardiovaskularnih bolesti. Mediteranska ishrana, mnogo povrća, zdravih masti, orašastih plodova i ribe... sve to je povezano sa manjim brojem oboljelih od kardiovaskularnih bolesti. Osim toga, od pomoći su i drugi zdravi načini ishrane.

Snižavanje holesterola

Redovno provjeravajte vrijednosti holesterola. Ako je visok, možda biste trebali poduzeti nešto, promijeniti način ishrane ili uzimati statine i druge lijekove.

Statini su efikasni u smanjivanju rizika od infarkta i moždanih udara kod oba spola. Ljekar je taj koji će procijeniti rizik, kao i da li biste i šta trebali uzimati.

 Aspirin

Nije loše pitati ljekara treba li vam mala doza aspirina. Osim što je koristan nakon srčanog ili moždanog udara, niska doza aspirina može djelovati preventivno kod kardiovaskularnih bolesti, kod odraslih osoba od 50 do 69 godina koji imaju 10 posto veći rizik od pojave tih bolesti u narednih 10 godina. Ljekar će vam znati reći postoje li razlozi zbog kojih ih ne biste smjeli uzimati.

Pazite na težinu 

Neki od načina za smanjivanje rizika od kardiovaskularnih bolesti su održavanje zdrave kilaže i fizička aktivnost. Ta dva koraka smanjuju i rizik od dijabetesa tipa 2.  

Dijabetes je glavni faktor rizika od srčanih bolesti pa prevencija mora biti najviši prioritet. 

Prestanak pušenja

Ako pušite, pokušajte što prije prestati. Nikad nije kasno za zdrave promjene u načinu života. Vrlo je važno ne odustati nakon sedam dana, jer je pušenje krivac za veliki broj smrti uzrokovanih kardiovaskularnim bolestima.