Upozorenja

Grmljavina donosi glavobolju

Promjene atmosferskog pritiska utječu na ljude osjetljivih nerava, one što pate od hroničnih bolova ili su postali osjetljivi zbog upale, ozljede i postoperativnih ožiljaka

Avaz.ba
11.12.2017 15:22
A
A
A

Vrlo je stara ideja da neki ljudi mogu “osjetiti” promjene vremena i prije nego se dese. Pitanje kako to promjena vremena može imati tako snažan utjecaj na ljudsko tijelo postavio je Hipokrat još prije 2400 godina, a još uvijek na to nema naučno potkrijepljenog odgovora.

Istraživanja, iako ograničena, pokazala su da su vremenske prilike i bol ipak povezani. O tome postoji nekoliko teorija pa jedna kaže da se pri padu atmosferskog pritiska mišići (mikroskopski) rastežu stvarajući pritisak na zglobove i nerve.

 Utjecaj na krvni pritisak

Po drugoj teoriji promjene atmosferskog pritiska utječu na ljude osjetljivih nerava, kao i one koji pate od hroničnih bolova, ili su postali osjetljivi zbog upale, ozljede ili postoperativnih ožiljaka.

Osim toga, hladno i vlažno vrijeme može pogoršati bol zatezanjem mišića i ligamenata.Ipak, veza između bola i vremenskih promjena ostaje samo hipoteza jer su različita istraživanja došla do različitih zaključaka.

Međutim, sa sigurnošću znamo da vrijeme utječe na neke procese u našem tijelu, kao na primjer – promjena atmosferskog pritiska mijenja i naš krvni pritisak, a ovo može izazvati niz daljih posljedica.

 Munje su okidač za migrene

Prema studiji Sveučilišta u Cincinnatiju, nevrijeme popraćeno grmljavinom povećava rizik od glavobolje za 31 posto i rizik od migrene kod hroničnih bolesnika za 28 procenata (dovoljno je da grom udari čak i 40 km dalje od osobe da izazove ovakve posljedice).

Istraživači su zaključili da munje imaju učinak na glavobolje bez obzira na ostale vremenske nepogode. Tačan razlog nije jasan, ali naučnici pretpostavljaju da elektromagnetni valovi emitirani iz munja mogu biti okidač. Munje također povećavaju volumen ozona u zraku, a on lakše prenosi spore gljivica koje mogu donijeti migrene.

 Smog – rizik za srce i pluća

Istraživači sa Johns Hopkins University povezali su izloženost sitnim česticama tvari u zraku – dakle izloženost smogu – s povećanim rizikom od kardiovaskularnih i respiratornih problema.

“Smog utječe na kardiovaskularni sistem na razne načine”, kaže kardiolog Stephen Sinatra. “Kad udišete čestice, smog vrši pritisak na pluća koja samim time mogu povećati pritisak na srce“.

Zagađen zrak također može povećati aktivnosti autonomnog nervnog sistema koji upravlja vitalnim tjelesnim nenamjernim funkcijama, uključujući i rad srca. “Disanje čistog ili filtriranog zraka je jako bitno za zaštitu kardiovaskularnog sistema”, dodaje Sinatra.

Magla može biti korisna

Za razliku od smoga magla može pogodovati osobama s respiratornim problemima. Najkorisnija je jutarnja magla, poznata kao “radijacijska magla”, to jest, kada je nebo vedro, a atmosfera stabilna. Dok Sunce izlazi, kapljice vode se isparavaju, a prljavštine i čestice prašine koje tokom dana budu u zraku padaju na tlo.

“Vaš nos, usta, grlo i gornji dišni putevai su, naravno, učinkoviti kod filtriranja”, kaže dr. Raymond Casciari, iz St. Joseph bolnice u Kaliforniji. “Ali male čestice još uvijek mogu doći do alveola, sićušnih zračnih vrećica u plućima – i uzrokovati štetu. Pošto magla sama čisti ove sitne čestice u zraku, ona može biti i korisna.”

 Oluje za depresiju i nasilje

Nagli padovi atmosferskog pritiska obično dolaze prije same oluje. Prema istraživanju naučnika sa Sveučilišta u Barceloni, oluje mogu kod pojedinaca povećati rizik simptoma depresije, posebno kod onih koji su skloni sezonskim poremećajima.

Sasvim druga studija koju su proveli istraživači sveučilišta Louisville i koja je objavljena u kanadskom časopisu Journal of Psychiatry povezala je nizak atmosferski pritisak sa povećanim brojem hitnih psihijatrijskih slučajeva, posebno onih koji se odnose na nasilna djela.

Hladnoća budi reumu

Osobe s reumatoidnim artritisom često doživljavaju nagle bolove u zglobovima tokom hladnog vremena, a ovaj simptom su potvrdili i španjolski naučnici u nedavnom istraživanju. Oni su otkrili da su šanse za povećanje bolova veće za 16 procenata kad dođe do jačeg pada temperature.

Jedna teorija povezuje pad pritiska zraka koji često prati hladno, kišovito vrijeme sa povećanim upalama i boli koju izazivaju tkiva u tijelu koja se šire.

“Iako su podaci nejasni, moji se pacijenti sigurno žale više tokom vlažnog i hladnog vremena nego kada je sunčano i toplo”, kaže reumatolog Nathan Wei, direktor Centra za liječenje artritisa u Fredericku.

Kako ublažiti bol

Prije svega, važno je znati da bol uzrokovana promjenom vremena nije trajna. Zapravo, ljudi se vremenom počnu prilagođavati ovim pojavama. To znanje – znanje šta se tačno događa – može biti donekle ohrabrujuće za meteoropate, jer realno gledajući, ne možemo promijeniti vrijeme, već samo čekati da promjena prođe.

Naučnici ipak poručuju da je moguće donekle ublažiti simptome. Tokom vremenskih promjena neki ljudi s artritisom će uzimati više lijekova protiv bolova, ali također mogu poduzeti i neke dodatne korake koji će im pružiti olakšanje.

Toplota je jedan od ključnih faktora koji može ublažiti bol uzrokovanu vremenskim promjenama. Odijevanje u slojevima, dodatno zagrijavanje doma ili zagrijavanje automobila prije nego u njega sjednete može pomoći da se bolovi ublaže.

Također, pokušajte spavati pod električnim pokrivačem ili dodatno zagrijte odjeću. Toplota će vam opustiti mišiće, a samim time i ublažiti bol. Važno je i kretanje. Prije nego izađete van, zagrijte zglobove nekim jednostavnom vježbama.

Pokušajte poboljšati raspoloženje: Ljudi s hroničnim bolovima često osjećaju tjeskobu, depresiju i razdražljivost. Naučnici tvrde da u mnogim slučajevima mozak može nadjačati ove osjećaje.

Poboljšavanje raspoloženja je važno. Prije svega, pokušajte poboljšati san, a stručnjaci preporučuju da se tokom promjena vremena bavite nečim što će vam odvratiti pažnju, nekom strašću koja će vas u potpunosti okupirati.

Hormoni (ne)raspoloženja

Za loše raspoloženje u toku kišnih dana odgovorna su dva hormona - serotonin i melatonin. Serotonin pruža opšti osjećaj blagostanja, energije i dobrog raspoloženja. Kada je nivo serotonina nizak, veće su šanse da ćemo se osjećati pospanim, umornim i generalno lošije raspoloženim.

Melatonin, s druge strane, pruža osjećaj pospanosti. Kada oči vide tamu, šalju signal do mozga koji zatim otpušta melatonin koji inače služi i za uspostavljanje ciklusa spavanja.

Važno je napomenuti da se veza između ovih hormona i lošeg raspoloženja tokom „sivih i tmurnih“ dana još uvijek proučava, iako se generalno vjeruje da su dokazi poprilično očigledni.

Vedro nebo za bolji san

Iako nam se može učiniti da spavamo bolje i duže kada je oblačno, kišovito ili generalno tmurno vrijeme, naučnici tvrde da ipak spavamo bolje kada je nebo vedro.

Istraživači sa Sveučilišta u Rochesteru u New Yorku proveli su studiju koja je uključila 43 sudionika koji su vodili „dnevnike spavanja“ 105 dana. Istraživači su zatim uporedili rezultate dnevnika spavanja sa bazom podataka o vremenskim prilikama te otkrili da su sudionici spavali mnogo bolje i duže kada je vani bilo vedro nebo.