BRŽE STARI

Istraživanje pokazalo zabrinjavajući utjecaj siromaštva na zdravlje mozga

Studija otkriva da biti bogat znači i biti otporniji na starenje mozga te kognitivni pad

Socioekonomski faktori utječu na zdravlje mozga. Twitter

M. Z.

27.3.2024

Nedavna studija naučnika sa švicarskih i ženevskih univerziteta otkrila je zabrinjavajuću vezu između prihoda domaćinstva i degradacije bijele tvari u mozgu. Istraživanje, u kojem je učestvovala 751 osoba u dobi od 50 do 91 godine, pokazuje da život u siromaštvu ubrzava propadanje tog ključnog moždanog tkiva.

Šta je istraživanje pokazalo

Studija, koja se bavila utjecajem socioekonomskih faktora na zdravlje mozga, otkrila je da pojedinci iz siromašnijih domaćinstava pokazuju izraženije znakove starenja bijele tvari na MRI snimkama mozga i imaju lošije rezultate u kognitivnim procjenama u poređenju s bogatijim kolegama, čak i nakon prilagodbe varijablama poput dobi i spola.

Studija je imala za cilj pružiti uvid u puteve koji povezuju socioekonomske izloženosti – prihod domaćinstva, posljednje poznato radno mjesto i socioekonomske putanje tokom života – s mikrostrukturom mozga i kognitivnom izvedbom u srednjoj do kasnoj odrasloj dobi, objasnili su švicarski naučnici u radu koji je objavljen u časopisu JNeurosci.

Uloga bijele tvari u mozgu

Bijela tvar igra vitalnu ulogu u prijenosu neuralnih signala kroz mozak, utječući na kognitivne sposobnosti. Kronična izloženost socioekonomskom nedostatku, sinonim za siromaštvo, dugo se povezivala s pogoršanjem zdravlja i kognitivnih funkcija.

Istraživački tim nastojao je razotkriti temeljne mehanizme koji stoje iza ovog fenomena. Otkrili su da su faktori kao što su gustoća neurita i mijelinizacija, koji određuju integritet bijele tvari, bili uključeni u ubrzani pad uočen kod pojedinaca iz domaćinstava s niskim primanjima.

Bogati su otporniji

Pojedinci iz domaćinstava s višim primanjima pokazali su očuvanu kognitivnu izvedbu čak i uz veću srednju difuznost, nižu mijelinizaciju ili nižu gustoću neurita, ističu švicarski naučnici.

Iznenađujuće, pojedinci iz bogatijih sredina pokazali su otpornost na kognitivni pad uprkos sličnim strukturnim promjenama u bijeloj tvari. To ukazuje na postojanje dodatnih zaštitnih mehanizama na koje utječe socioekonomski status.

Potreba za daljnjim istraživanjem

Dok su se prethodne studije primarno fokusirale na ukupni volumen mozga u odnosu na socioekonomski status, novo istraživanje baca svjetlo na zamršene strukturne povezanosti unutar bijele tvari. Daljnje istraživanje dobivenih rezultata u većim i raznolikijim populacijama moglo bi dati vrijedne uvide u odnos između socioekonomskih faktora i zdravlja mozga.

Iako nova studija nije istražila sve potencijalne faktore utjecaja, poput depresije, ona pridonosi sve većem broju dokaza koji povezuju financijsko blagostanje s ukupnim zdravljem i kognitivnom funkcijom.

Nova otkrića pružaju detaljno neurobiološko razumijevanje socioekonomskih razlika u anatomiji mozga i povezanim kognitivnim performansama, zaključuju autori studije, piše Zimo.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.