NEPAL

Da li bijeli moljac osljepljuje djecu: Prijavljene stotine slučajeva

Stručnjaci se ozbiljno bave istraživanjem uzroka

Je li bijeli moljac uzročnik. Facebook

E. Ag.

6.11.2023

Postoji li veza između bijelih moljaca iz roda Gazalina i opasne bolesti koja osljepljuje djecu? U časopisu Nature izašao je članak u kojem se diskutuje o ovome. 

- Septembar je obično i kraj sezone monsuna u Nepalu, ali i vrijeme kad ljekari u očnim klinikama počinju da brinu. Misteriozna i teška očna infekcija, poznata kao sezonski hiperakutni paneuveitis (SHAPU), počinje da se javlja kod ljudi, uglavnom kod djece, u nekim dijelovima države. Simptomi uglavnom počinju s bezbolnim crvenilom i gubitkom pritiska u jednom oku. Ako se ovo stanje ne liječi narednih 24 do 48 sati, djeca su u velikoj opasnosti od gubljenja vida.

Bolest nije nova

Ali u 2023. godini, istraživači u Nepalu su posvećeniji ovom problemu i bolje opremljeni nego ikad ranije, riješeni da saznaju uzrok ovog misterioznog oboljenja. Prvi put su uradili ankete o okruženju, genomsko sekvenciranje i sistem izvještavanja, kako bi saznali izvor stanja. Naišli su na velike izazove koji se tiču finansiranja, a i slučajevi oboljenja su se promijenili.

- Slučajevi dolaze iz teritorija na kojima prethodno nije bilo pojave, a ozbiljnost simptoma je postala prilično nepredvidljiva - kaže Randžu Karel, oftalmolog sa Instituta za medicinu na Univerzitetu Tribhuvan u Katmanduu, piše Nauka.rs.

Sama bolest nije nova. Još 1979. godine oftalmolog Madan Upahjaj, danas počasni direktor Fondacije za oči u Katmanduu, probuđen je zvukom zvona na svojim vratima. Ispred je stajao čovjek koji je u rukama držao trogodišnju kćerku, čije desno oko je bilo upaljeno. Scena mu je bila poznata, bilo je to nešto što je već vidio, prvo 1975., a zatim 1977. godine. Upahjaj je nazvao misterioznu bolest SHAPU i zapisao da se, na neobjašnjiv način, prava poplava slučajeva dešava svake druge godine.

Kombinacije terapija

Ovo stanje očiju se ispostavilo kao mnogo ozbiljnije nego što su ljekari prvo pretpostavili.

- U početku, mislili smo da je riječ samo o zapaljenju, ali ova bolest bi smanjila cijelu očnu jabučicu, i naši lijekovi i terapije nisu mogli spasiti vid djece - kaže Anu Manandhar, specijalista na Institutu za oftalmologiju Tilganga, u Katmanduu.

Uzrok je i dalje nepoznat, što znači da klinički ljekari pokušavaju mnogim terapijama, uključujući antibiotike, steroide i druge lijekove za oči, ali garancije za uspjeh nema. Nekad lijekovi djeluju, a u drugim čak i razne kombinacije terapija ne daju nikakav uspjeh.

Do 2021. godine SHAPU je bila slabo poznata u ljekarskim krugovima i samo nekoliko slučajeva svake godine je dokumentovano u bolničkim dnevnicima i naučnim žurnalima. Međutim, 2021. godine Nepal je doživio veliki val ove bolesti, sa više od 150 registrovanih slučajeva. Ovo je privuklo značajnu pažnju lokalnih medija, a rezultat je da su klinički ljekari bili bolje pripremljeni za 2023. godinu.

Ove godine ljekari imaju na raspolaganju sistem za pravovremeno izvještavanje i prijavu slučajeva širom Nepala. Ovo im je već pomoglo da bolje razumiju geografsku rasprostranjenost bolesti.

- Mislili smo da su slučajevi SHAPU ograničeni na brdoviti teren zapadnog Nepala. Sad vidimo slučajeve koji su prijavljeni i u centralnom Nepalu, uključujući i Katmandu, pa čak i na istočnim visoravnima, uključujući i region Everesta - rekao je Karel.

Sistem izvještavanja je pokazao i da je pojava bolesti u 2023. godine veoma značajna.

- U posljednja dva mjeseca registrovali smo skoro 100 slučajeva - kaže Karel.

Stafilokokus i streptokokus

Naučnici su se nadali da bi jednostavna laboratorijska kultura iz inficiranog oka mogla da pomogne da se utvrdi uzrok infekcije. Ali rezultati nisu bili baš jasni. Testovima je detektovano nekoliko mikroorganizama, među kojima su i bakterije stafilokokus i streptokokus. Karel kaže da su drugi testovi otkrili čak i prisustvo virusa kao što su humani aneloviridi i virus varičela-zoster, pa čak i prisustvo nekih gljiva.

Međutim, ono što su istraživači primijetili je da su mnogi zaraženi usput spomenuli da su bili u direktnom ili indirektnom kontaktu sa "bijelim moljcem" prije pojave bolesti. U istraživanju koje je prvi put objavljeno 2020. godine, Karel i njen tim su ustanovili da je jedina statistički važna razlika između ljudi koji su imali SHAPU i kontrolne grupe, bila ta da su pojedinci sa SHAPU čak 7 puta češće od kontrolne grupe prijavili kontakt sa leptirima ili bijelim moljcima. Bijeli moljci iz roda Gazalina krajem sezone monsuna "preplave" Nepal, a Daja Ram Busal, entomolog s Univerziteta Tribhuvan, kaže da su rezultati ispitivanja tima Karel, zajedno sa vremenom izlijeganja Gazalina moljca, "jak indikator da postoji povezanost SHAPU i Gazalina moljaca".

Prateći ovaj trag, u posljednjih nekoliko mjeseci Busal i njegov tim su istraživali velike okruge zapadnog Nepala, koji su imali pojave SHAPU u prošlosti. Oni skupljaju podatke sa mjesta gdje su bijeli moljci viđani, i ispituju ekološke faktore, kao što su temperatura, vlažnost zraka, tipovi vegetacije i nadmorska visina.

- Moramo potvrditi i taksonomsku klasifikaciju moljca - kaže Busal.

 Tri vrste moljaca

On naglašava da su tri vrste moljaca iz roda Gazalina zabilježene u Nepalu, i sve tri su bijele. Svaka od njih, ili sve one mogu biti povezane s bolešću, kaže on. Njegov tim planira i da izvrši biohemijske analize poređenja tečnosti iz inficiranog oka s jedinjenjima s moljčevih dlaka, kako bi utvrdili da li neki određeni otrov moljaca pojačava upalu oka.

Nije jasno ni zašto ova bolest napada neke ljude, a neke ne. Kako bi pokušali da pronađu odgovor na ovo pitanje, Karel i njen tim sakupljaju uzorke iz inficiranih i neinficiranih očiju ljudi koji imaju SHAPU, i od njihovih članova porodica. Oni će pregledati ove uzorke i tražiti genetski materijal bakterija i virusa kako bi utvrdili postoji li mikroorganizam koji je uzročnik.

Iako istraživači uspijevaju da naprave napredak sa SHAPU, oni nemaju finansije neophodne da učine sve što je potrebno. Korištenje naprednog sekvenciranja DNK omogućava istraživačima da traže genetski materijal u uzorku i da rasvijetle to koji su tipovi mikroorganizama prisutni. Međutim, Nepal nema metagenomsku laboratoriju za sekvenciranje, pa uzorci često moraju da se šalju u Sjedinjene Države ili u druge države na analizu. Ovo je skupo, i veoma sporo. Vlada Nepala je povećala finansiranje u proteklih nekoliko godina, ali ovaj projekt je i dalje hronično slabo finansiran.

Karel kaže da istraživanje ide u pravom smjeru, ali da promjenjiva geografska distribucija bolesti i širok opseg simptoma "čine SHAPU još misterioznijim". Hara Maja Gurung, oftalmolog sa Himalajske očne bolnice u Pokhari u centralnom Nepalu, utvrdila je SHAPU na oko 30 ljudi ove sezone.

- Ovogodišnji slučajevi su čudni, pošto nijedan pacijent nije rekao da je došao u kontakt s bijelim moljcem - kaže Gurung. A ove godine su se pacijenti javljali često s komplikacijama na rožnjači, dužici i bionjači, što je veoma neobično za SHAPU, kaže ona.

Karel se nada da je rješenje ove dugotrajne misterije na horizontu. Ali zasad Nepal nastavlja da se bori sa ovom opasnom bolešću.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.