S hladnijim vremenom počinje sezona najčešće zarazne bolesti kod ljudi - prehlade. Važno je znati da je to akutna virusna infekcija, da je, kao uostalom i gripu, uzrokuju virusi pa antibiotici nisu lijek za te boljke. 

Povišena temperatura

- Najčešći su dinovirusi, odnosno upale nosa, nosne sluznice, sinusa, ždrijela, a tu je i značajna virusna upala gripa i 90 posto upala koje nama dolaze su virusne upale. Antibiotici ne djeluju na viruse, a virusna gripa ima svoj tok. Obično traje od 3 do 5 dana, maksimalno sedam.

Virusna gripa počinje sa simptomima koji mogu biti lakši ili teži, kao što su povišena temperatura, bolovi u mišićima i zglobovima, nekad mučnina, povraćanje, proljev, glavobolja – kaže u izjavi za “Dnevni avaz” doc. dr. Zaim Jatić, predsjednik Udruženja porodične/obiteljske medicine Kantona Sarajevo.

U takvim situacijama, napominje dr. Jatić, treba razlučiti radi li se o bakterijskoj ili o virusnoj upali. Ako je bakterijska upala, onda je najčešće potreban antibiotik.

- To ćemo znati ako simptomi traju duže od pet dana, stalno se pogoršavaju, ako se pojavi otok limfnih čvorova na vratu, gnojni sekret na krajnicima i ždrijelu. Antibiotik treba uvijek uzimati prema preporukama ljekara i vrlo je važno držati se preporučene dužine trajanja terapije. No, nikako ne treba žuriti s antibioticima, treba biti strpljiv, obarati temperaturu, popratne simptome ublažavati paracetamolom, unositi dosta tekućine u obliku čajeva, voćnih nezaslađenih sokova, vode, pileće supe. Uz mirovanje od dan-dva, simptomi će proći – savjetuje dr. Jatić.

Često korištenje

Ističe kako se kod nas antibiotici prečesto koriste, i to u želji da se postignu brži rezultati liječenja.

- No, u slučaju virusnih infekcija, dužina liječenja je ista, jer antibiotik ne djeluje na viruse. Osim toga, može povećati rezistenciju bakterija kada ga dajemo nepotrebno i u slučaju kada nisu pravi antibiotici za pravo stanje.

Bakterije se razmnožavaju i onda kada su nam potrebni antibiotici, oni ne djeluju – kaže dr. Jatić te dodaje da su neželjeni efekti antibiotika i mučnina, nadutost, proljev, osipi, alergijske reakcije, gljivične infekcije...

KAKO SE ŠIRI REZISTENCIJA NA ANTIBIOTIKE

Oprezno s antibioticima

Do antibiotske rezistencije dolazi kada se bakterije mijenjaju i postaju otporne na antibiotike koji trebaju zaustaviti infekciju koju su uzrokovale.

Antibiotici dati pacijentima mogu uzrokovati otpornost na lijekove kod bakterija koje žive u crijevima.

Pacijent dolazi u bolnicu

Bakterija otporna na lijekove širi se na druge pacijente zbog loših uvjeta i loše higijene

Bakterija otporna na lijekove širi se na veće grupe ljudi

Bakterija otporna na lijekove dolazi do ljudi putem hrane, okoliša (voda, tlo, zrak) ili direktnim kontaktom čovjeka i životinje

Životinja razvija bakteriju otpornu na lijekove u svojim crijevima

Antibiotici dati životinjama dolaze u hranu

Šta je važno znati 

Antibiotici su supstance koje selektivno djeluju na bakterije dovodeći do prestanka njihovog daljnjeg razmnožavanja i/ili smrti bakterije. Uz vakcine, predstavljaju najveće otkriće u borbi protiv zaraznih bolesti. Primjena antibiotika opravdana je kada od mikrobiološkog laboratorija dobijemo izvještaj o izoliranju određene bakterije.

Izbor antibiotika zavisi od antibiograma (antibiogram je test kojim se utvrđuje na koje je antibiotike osjetljiva izolirana bakterija). Za ovakav rezultat potrebna su 2-3 dana.

Antibiotike treba koristiti u dozi i vremenskom trajanju kako je to ljekar propisao. Sve izvan toga, kao, naprimjer, uzimanje antibiotika na svoju ruku, bez mikrobiološke potvrde, a kod prvih znakova prehlade, skraćivanje dužine antibiotske terapije iako je ona opravdana, uzimanje antibiotika “napamet” – bez antibiograma i slično, može biti uzrok razvoja rezistencije bakterije na antibiotik.

Širenje među bakterijama

Rezistencija podrazumijeva da je bakterija neosjetljiva na određeni antibiotik te da se on ne može koristiti u infekcijama izazvanim tom bakterijom. Bakterija koja je razvila rezistenciju na antibiotik, prenosi je na svoje potomstvo i na druge srodne bakterije koje se nalaze u njenom okruženju. Tako se jednom stečena rezistencija neometano širi među bakterijama.

90 %  svih infekcija gornjih dišnih puteva, kao što su prehlada, infekcije grla, sinusa i slično, izazvano je virusima, a ne bakterijama.  

Kontrolirana upotreba 

Povećanje broja multirezistentnih bakterija, povezano s nedostatkom novih antibiotika, prijetnja je globalnom zdravlju. Neki pacijenti ostaju bez terapijskih mogućnosti s obzirom na to da su neke bakterije rezistentne na sve antibiotike.

Čak su “stari” antibiotici, a ponekad i “noviji”, postepeno uklonjeni s tržišta, jer nisu ekonomski isplativi, iako su i dalje učinkoviti. Pitanje antimikrobne rezistencije veliki je izazov, kojeg su odgovorni itekako svjesni te mu se pridaje važnost među izazovima održavanja javnog zdravlja.

Da bi se znao tačan odgovor na pitanje šta je antibiotska rezistencija, potrebno je naglasiti da su antibiotici vrijedni lijekovi, koji sprečavaju rast bakterija, ali se primjenjuju isključivo za liječenje bakterijskih infekcija. Učestalim i nekritičnim uzimanjem antibiotika bakterije razvijaju otpornost, tj. zaobilaze načine na koje antibiotici na njih djeluju i u tome su sve uspješnije. 


Kada je potreban oprez 

Antibiotici se često uzimaju nepotrebno, naprimjer za liječenje virusnih respiratornih infekcija, čiji se početni simptomi preklapaju sa sličnom, ali ne dokazanom bakterijskom infekcijom, kod povišene temperature ili radi prevencije bakterijskih infekcija u dječijoj praksi. Osim u humanoj medicini, antibiotici se primjenjuju nekritično i kod životinja, a nalaze se i u namirnicama, što se, također, odražava na zdravlje ljudi.

Kako upravo počinje sezona respiratornih infekcija, podsjetimo se da se one mogu spriječiti jednostavnim mjerama bez upotrebe antibiotika - učestalim pranjem ruku, upotrebom jednokratnih papirnatih maramica i izbjegavanjem dugotrajnog boravka u zatvorenim prostorima.