ZAMKE

Srce ne voli gužvu, migrenu, samoću...

Koji dodatni faktori utječu negativno na zdravlje srca, a kojima ne posvećujemo dovoljno pažnje i ne pokušavamo ih izbjeći

Ljudi nižeg rasta imaju 8 posto više šanse oboljeti od srčanih bolesti. Ilustracija

Zdravlje u kući

9.1.2020

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, ishemijska bolest srca i srčani udar dvije su najveće ubice, od njih je 2016. godine umrlo čak 15,2 miliona ljudi.  

Ove bolesti su posljednjih 15 godina vodeći uzročnici smrti. Stopa smrtnosti od cirkulacijskih bolesti pritom je nešto veća među ženama u odnosu na muškarce.

Postoje određeni faktori koji povećavaju sklonost srčanim bolestima i svakako bi na njih trebalo u svakodnevnom životu obraditit pažnju. 


Savjet ljekara

Vjerovali ili ne, saobraćajna buka i gužva mogu povisiti krvni pritisak i povećati rizik od zatajenja srca. Svakih dodatnih 10 decibela povećava rizik od srčanog udara. Znanstvenici smatraju da je to povezano s time kako naše tijelo reagira na stres.

Još nije razjašnjeno zašto, ali ako bolujete od migrena, imate veće šanse oboljeti od moždanog i srčanog udara. Zatražite savjet liječnika kako suzbiti i liječiti snažne glavobolje.

Ako ste roditelj, imate više šanse zadobiti srčani udar. Rizik se povećava za žene koje su prebrodile pobačaj ili su im uklonjeni jajnici.

Ljudi nižeg rasta imaju osam posto više šanse oboljeti od srčanih bolesti. Također je dokazano da u prosjeku imaju viši nivo holesterola i triglicerida u krvi, što povećava rizik za infarkt miokarda i moždani udar.


Visok pritisak

Samoća je povezana s višim nivoima stresa i visokim krvnim pritiskom. Ako ste samac, upišite neki timski sport ili se učlanite u planinarsko društvo. Tako ćete spojiti ugodno s korisnim!

Lijekovi koji potiču koncentraciju, mogu povećati broj otkucaja srca i povisiti krvni pritisak. Tokom dužeg perioda to može dovesti do bolesti srca. Porazgovarajte s liječnikom o tome utječu li lijekovi protiv ADHD-a koje uzimate, na zdravlje vašeg srca.

Osobe koje rade više od 55 sati sedmično imaju veće šanse oboljeti od kardiovaskularnih tegoba i srčanog udara. Dulje radno vrijeme znači i više sjedenja, stresa i neredovite prehrane. 

Bakterije iz usta, uključujući i paradontozu, mogu ući u krv i upaliti stijenke arterija što dovodi do nakupljanja masnog tkiva u njima. Ako vam desni krvare tokom pranja zuba, svakako o tome obavijestite stomatologa i porodičnog liječnika.


Upalni procesi

Nasilje i zlostavljanje u djetinjstvu definitivno su povezani s visokim krvnim pritiskom, pretilošću i dijabetesom u odrasloj dobi. Svi ovi faktori utječu na pojavu srčanih bolesti.

Ako ste u djetinjstvu pretrpjeli bilo koji oblik zlostavljanja ili nasilja, preporuka je porazgovarati sa psihijatrom ili psihologom koji će ukloniti vaše nesigurnosti i omogućiti vam bezbrižan život.

Najnovija istraživanja pokazuju da osobe koje su oboljele od gripe, nakon sedam dana imaju veće šanse oboljeti od srčanog udara. Liječnici još uvijek nisu uspjeli otkriti poveznicu, ali smatraju da ova pojava ima veze s upalnim procesima u tijelu.

Kontrolirajte emocije

Ako ste često ljuti i bijesni, imate 5 puta veću šansu oboljeti od srčanog udara. Čak 2 sata nakon „eksplozije“ emocija, vaše tijelo je osjetljivo i često se javljaju aritmije i zatajenje srca.

Ako ne možete kontrolirati vlastite emocije, porazgovarajte s liječnikom o lijekovima za smirenje, upišite jogu ili naučite tehnike disanja koje će vas u trenu opustiti.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.