Među brojnim plodovima nalaze se brojne vrste korjenastog povrća. Ono je prepoznatljivo po zadebljanim i mesnatim podzemnom dijelu. Zbog njegovog ugodnog okusa, brojnih korisnih nutrijenata i ljekovitog djelovanja, treba ga uvrstiti u redovnu prehranu. 

Svaka vrsta povrća ima svoje specifičnosti, no svima je zajedničko:  snaže imunitet, djeluju protuupalno, povoljno djeluju na probavne organe (osobito na rad crijeva). 

Korjenasto povrće poboljšava metabolizam, pomaže čišćenje organizma od toksina, umanjuju opasnost od nastanka hroničnih i zloćudnih bolesti. Sve vrste korjenastog povrća sadrže ugljikohidrate, mnogo prehrambenih vlakana, vitamine, brojne minerale te zaštitne materije - alkaloide, eterična ulja, terpene, karotenoide kao i vrlo malo proteina i masnoća. 

Mnogi od ovih sastojaka sprečavaju štetno djelovanje slobodnih radikala te tako usporavaju proces starenja i sprečavaju pojavu degenerativnih bolesti.

 Najpoznatija je cvekla

Ne tako davno, prije nešto više od pola stoljeća (godine 1961.) mađarski znanstvenik i liječnik dr. Aleksandar Ferenci prvi je u svijetu objavio znanstvene radove o cvekli pa je od tada ona i službeno priznata kao ljekovita biljka. To povrće se u našim krajevima počeli uzgajati kasno, tek krajem 19. stoljeća.

Dr. Ferenci je u cvekli otkrio antocijan (od kojeg je ona crvena). Ustanovio je da antocijan djeluje na suzbijanje zloćudnih tumora, odnosno da smanjuje ćelije tumora, a napadnuto tkivo ponovno poprima normalnu ćelijsku strukturu.

Stoga se s pravom može reći da cvekla pomaže u liječenju zloćudnih tumora. Budući da obnavlja krv, dr. Ferenci smatra da ona može biti dobar lijek i u tretmanu leukemije.

Drugi ljekari smatraju kako je cvekla odlično sredstvo za zaštitu od rendgenskog i radioaktivnog zračenja, ali i lijek za liječenje posljedica tih zračenja.

Osim antocijana, u cvekli ima betaina – ljekovitog sastojka koji izvrsno regulira funkciju jetre i izlučivanje žuči. Cvekla je vrlo dobro sredstvo za povećanje otpornosti na zarazne bolesti bolesti dišnih putova.

Također se preporučuje u liječenju bolesti koje su praćene gubitkom minerala u kostima i zubima. Budući da potiče stvaranje krvi, odnosno utječe na povećanje broja crvenih krvnih zrnaca, odličan je lijek kod anemije.

Upotreba: Cveklu koristite svježu u salatama. Veoma zdravi svježi sok možete upotrijebiti i kao prirodnu prehrambenu boju. Cveklu možete peći i kuhati. Prije kuhanja lisne stapke odrežite na dužinu od nekoliko centimetara, a tanki dio korijena nemojte odrezati. To će spriječiti da tokom kuhanja dođe do gubitka vrijednih tvari.

 Mrkva čuva oči i debelo crijevo

Mrkva sadrži obilje korisnih tvari poput eteričnih ulja, pigmenata i karotenoida. Karotenoidi beta-karoten, lutein i zeaksantin su poznati po povoljnome učinku na zdravlje očiju, a osobito su djelotvorni protiv makularne degeneracije.

Crvena i grimizna mrkva sadrže antocijanine, likopen i hidroksicinamične kiseline. Narančasta ima ponajviše beta-karotena, a žuta lutein i ksantofile.

Svi ovi nutrijenti imaju zaštitni učinak na čitav organizam.

Mrkva je korisna kod ublažavanja tegoba dišnoga sistema, anemije, nastanka bolesti srca i krvnih žila, a djeluje i kao diuretik.

Sok mrkve u kombinaciji s baznim uljima primijenjen izvana iznimno dobro djeluje na kožu te ga možete koristiti kod tegoba s aknama, čirevima, opekotinama, ranama i raznim oboljenjima kože.

Za tvar falkarinol koje ima u mrkvi smatra se da može spriječiti razvoj ćelija raka debeloga crijeva.

Upotreba: Kako biste što bolje iskoristili karotenoide, mrkvu prokuhajte. Ako koristite sirovu i naribanu mrkvu, tada obavezno dodajte neko prirodno ulje u kojem će se karotenoidi rastopiti.

Listovi su bogati vitaminom K i mnogim mineralima. Nemojte ih baciti, već iskoristite za supe, variva, salate, sokove.

 Crna rotkva protiv prehlade

Crna rotkva (Raphanus sativus niger) bila je popularna ljekovita i jestiva biljka još u starom Egiptu, a njezine slike nalaze se i na zidovima piramida. Stari Grci i Rimljani koristili su je protiv kašlja te u liječenju dišnih organa.

I danas se smatra korisnim lijekom protiv katara gornjih dišnih putova, prehlade, bronhitisa, kašlja i tuberkuloze pluća jer povoljno djeluje na izlučivanje sluzi iz dišnih organa.

Crna rotkva također se koristila za liječenje poremećaja u crijevnom traktu. Potiče izlučivanje žuči, pa time smanjuje probavne smetnje, a može se upotrijebiti kao lijek protiv zatvora.

Novija istraživanja pokazuju da crna rotkva ubija bakterije i viruse. Svježi sok od crne rotkve također je učinkovit u liječenju manjih opeklina i nadražaja kože kao što je pelenski osip. Utrljavanje svježeg soka također pomaže u slučaju neuralgija i ishialgija.

Svježi sok od crne rotkve stari je narodni lijek koji se preporučivao za jačanje organizma, liječenje slabokrvnosti, umora i žučnih bolesti (osobito kamenaca). Priprema se tako da se rotkva oguli, nariba i iscijedi se sok.

Ipak, prije upotrebe svježeg soka obvezno se treba savjetovati s liječnikom ili stručnjakom za ljekovito bilje jer novija istraživanja pokazuju da prevelike doze mogu izazvati toksični hepatitis.

Uobičajena doza je od 100 do 150 ml soka podijeljenih u više manjih doza, tokom četiri do pet dana, nakon čega treba napraviti pauzu dva-tri dana i tako ponavljati.

Upotreba: Iako je poprilično ljutog okusa, sirova rotkva je najzdravija. U salatama je možete pomiješati s drugim namirnicama. Koristite je i kao ljekoviti pripravak s medom koji pomaže kod tegoba dišnog sistema.

 Celer za psorijazu i vitiligo

Svi dijelovi ove biljke su ljekoviti. Celer sadrži eterična ulja korisna za liječenje upale dišnih organa. Poboljšava apetit, ublažava tegobe kod čireva i gastritisa, umanjuje nadutost.

Tvar apin ima snažna antioksidativna svojstva, dok psoralen može pomoći oboljelima od psorijaze i vitiliga. Celer smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka i snižava kolesterol. Djeluje kao diuretik, umanjuje tjeskobu i loše raspoloženje, čuva zdravlje očiju i ublažava reumatske tegobe.

Upotreba: Korijen celera možete jesti sirov u salatama i svježim sokovima (samostalno ili s drugim povrćem i voćem). Izvrstan je brojnim supama i varivima, a možete ga kuhati ili peći.

Svježi ili suhi listovi i sjemenke koriste se čitave godine kao začin ili čaj.

 Peršin – nekad ljekovit, danas začin

Peršin se sve do Srednjeg vijeka uglavnom upotrebljavao kao ljekovita biljka, a tek poslije postao je jedna od glavnih začinskih biljaka u kuhinji. Ima i jaka antiupalna svojstva, pa može smanjiti učestalost gripe, prehlada, upala grla i pojavu artritisa.

Dobar je izvor folne kiseline, koja je važna u održanju zdravlja srca. Kao i srodni celer, peršin sadrži brojne djelatne tvari poput apina, apiola i miristicina. Ove tvari imaju snažan utjecaj na čitav organizam, a prvenstveno čuvaju zdravlje jetre.

Peršin snižava povišeni krvni pritisak i sprečava nastanak srčanih bolesti te smanjuje nivo šećera u krvi. Može ublažiti alergije, olakšati probavne tegobe, potaknuti rad slezene i bubrega te regulirati menstrualni ciklus.

Upotreba: Korijen koristite u svježem stanju, ali i kuhan. Dodajte ga umacima, supama, prilozima, salatama. Svježe i suhe listove koristite kao začin, a sjemenke za čaj.

 Pastrnjak protiv bakterija i gljivica

Pastrnjak je manje poznat od ostalih korjenastih vrsta povrća, no nemojte ga zanemariti. Sadrži snažne antioksidanse kao što su falkarinol i panaksidiol.

Bogati sastav ove biljke može spriječiti razvoj bakterija i gljivica. Djeluje protuupalno, umanjuje grčeve probavnoga sistema i tjera višak vode iz organizma.

Pastrnjak ublažava pretjerano stezanje krvnih žila i normalizira krvni pritisak, snižava povišeni holesterol u krvi te pomaže u prevenciji zloćudnih bolesti.

Upotreba: Pastrnjak jedite sirov u raznim salatama i sokovima. Nakon prvih mrazova ukusniji je i slađi. Možete ga kuhati i peći (u obliku pirea, variva, juha i složenaca).

Listove, korijen i sjemenke upotrijebite kao začin.

Jedi repu, ne boj se demencije

Najčešće je poznata kao ukiseljena namirnica i kao takva djeluje probiotički.

Repa sadrži dosta vitamina B6 koji je važan za dobar imunitet i zdravlje nervnog sistema.

Smatra se da sprečava neurodegenerativne bolesti poput Alzheimerove. Pomaže kod infekcija, regulira holesterol i sprečava srčane bolesti, umiruje nervni sistem, koristi probavnom sistemu te štiti od zloćudnih bolesti (osobito raka debeloga crijeva).

Upotreba: Repa je izvrsna i sirova te je svakako iskušajte kao salatu ili je jednostavno grickajte. Možete je kuhati, pirjati i peći. Mlađi primjerci su slađi, a stariji oštrijeg, ljutkastog okusa.

Kako koristiti korjenasto povrće

Da biste što bolje iskoristili dobrobiti ovog povrća, potrebno ga je pravilno pripremiti.

1. Povrće očistite od zemlje i pažljivo odstranite listove (možete ostaviti nekoliko centimetara lisnih peteljki). Tako listovi neće izvlačiti vlagu iz korijena.

2. Mlade listove svih vrsta korjenastog povrća možete koristiti za jelo, a one od celera, mrkve i peršina kao začin.

3. Korijen nemojte guliti jer obiluje korisnim tvarima. Samo ga temeljito operite i uklonite oštećenja.

4. Sve vrste korjenastog povrća možete jesti sirove.

5. Ako ga kuhate, neka to bude što kraće i na pari, kako ne bi izgubilo vrijedne sastojke (osobito vitamine B i C) te postalo vodeno i gnjecavo. Samo mrkvu možete kuhati malo duže.

6. Uvijek dodajte nešto masnoće da bi se karotenoidi rastopili i tijelu bili pristupačniji.