Štitna žlijezda utječe na gotovo svaki sistem u tijelu. Hormoni koje proizvodi izvor su energije koja pokreće tijelo. Kada je rad štitne žlijezde ugrožen, metabolizam se usporava, umorni ste i hladno vam je, koncentracija je loša, kosa se stanjuje, možete se udebljati, a vaša koža postaje suha. Kada ova mala žlijezda ne radi kako treba, posljedice mogu biti velike. 

Medicinska istraživanja potvrdila su da je jod odgovoran za stvaranje hormona štitne žlijezde T1, T2, T3 i T4. Bez dovoljno joda, ona može proizvesti samo ograničene količine hormona. Najbolji način da osigurate pravilan rad štitne žlijezde je imati uravnoteženu prehranu koja sadrži jod. Ali i višak joda može biti štetan, baš kao i njegov nedostatak.

Štitna žlijezda, također, zahtijeva aminokiselinu tirozin, koja se nalazi u mesu, mliječnim proizvodima, bademima, avokadu, jajima, bananama. Tirozin potiče moždanu aktivnost. Važan je za pravilan rad štitne žlijezde, potiče oslobađanje hormona rasta, sprečava umor i razdražljivost.

Ostale hranjive tvari potrebne za rad štitnjače uključuju:

- Selen: cjelovite žitarice, tuna, haringa, pšenične klice, sjemenke susama;

- Cink: sjemenke bundeve, sjemenke suncokreta, plodovi mora, iznutrice, jaja, grah, cjelovite žitarice, gljive, soja, pšenične klice;

- Bakar: repa, grah, cjelovite žitarice, orašasti plodovi, morski plodovi, grožđice;

- Mangan: orasi, sjemenke, cjelovite žitarice, alge, lisnato povrće, mahunarke, žumanjak, ananas;

- B vitamini: školjke, meso, riba, perad, jaja, sir;

- Vitamin C: bobice, voće, zeleno povrće, brokula, paradajz, narandže, limun;

- Vitamin D: losos, masna riba, jaja, sunce, riblje ulje;

- Vitamin E: orasi, sjemenke, jaja, iznutrice, žitarice, pšenične klice, slatki krompir, lisnato zeleno povrće.

Vrlo je važno u prehranu uključiti i omega-3 masne kiseline u obliku lana i/ili ribljih ulja. Konzumacija dovoljno proteina uz svaki obrok pomoći će u poboljšanju i normaliziranju metabolizma, a to može pomoći u normaliziranju funkcije štitne žlijezde.