RIZICI

Menopauza – hormoni padaju, a pritisak skače

"Zdravlje u kući"

4.7.2018

Cijelog života sam imala nizak krvni pritisak, a od kada sam ušla u menopauzu on je odjednom prešao u visok. Ovu rečenicu u ordinaciji interniste izgovaraju brojne žene tražeći pomoć jer ne znaju da li to znači da sada moraju uzimati određenu terapiju do kraja života ili je hipertenzija samo prolazni problem.

 Simptomi

Važno je prije svega znati da je normalna regulacija krvnog pritiska neophodna za rad srca i funkciju krvnih sudova. Ukoliko vrijednosti pritiska pređu granicu normale (120 sa 80 mmHg ili 130 sa 90 mmHg) pojavljuju se sljedeći simptomi:

1. lupanja srce,

2. glavobolja,

3. lako zamaranje,

4. tjeskobe u grudima,

5. nejasan vid,

6. bljedila ili crvenila lica,

7. nesvjestice,

8. nestabilnosti pri hodu…

 Uzroci

Uzroci koji dovode do skoka pritiska dijele se na vanjske (faktori vanjske sredine) i unutrašnje (stanje organizma). U savremenim uslovima života stresori utiču na skok pritiska i njihovo držanje pod kontrolom je često dovoljno da pritisak bude normaliziran.

Pušenje cigareta, unos većih količina kafe, nedovoljna fizička aktivnost, neumjerenost u jelu i upotreba namirnica sa puno soli i šećera direktno povećavaju pritisak. I odlazak na spavanje poslije ponoći nepovoljno utiče na pritisak.

Posebnu podgrupu čini „hipertenzija bijelih mantila” koja postoji samo kada je pacijent na pregledu kod liječnika a uzrok joj je – strah. To bi, uglavnom, bili vanjski faktori.

Stanje organizma

Sve žlijezde sa unutrašnjim lučenjem hormona (endokrine žlijezde) u slučaju nepravilnog rada mogu dovesti do pojave hipertenzije. Posebnu grupu predstavljaju hipertenzije nastale zbog dobroćudnih tumora nadbubrežnih žlijezda koji luče hormone koji povećavaju pritisak.

Odnedavno postoji posebno važna, aktuelna i ranije nepoznata grupa hipertenzija koje se javljaju kod žena u menopauzi i muškaraca oko 50. godine ukoliko imaju takozvani involutivni hipoandrogenizam.

Na svim krvnim sudovima postoje mjesta na koja djeluju polni hormoni (estrogen i progesteron kod žena, a testosteron kod muškaraca). Da bismo shvatili koji značaj imaju treba navesti podatak da dvije trećine težine mozga čine krvni sudovi.

Kada prirodno oko 50. godine dođe do pada estradiola i progesterona i žena uđe u menopauzu, pojavljuju se nepovratne promjene na krvnim sudovima koje je vode u bolest, smanjen kvalitet života i raniju smrt.

Tu se često radi o zdravoj ženi normalne tjelesne težine kojoj je izostala menstruacija. Do tada je žena imala nizak pritisak i odjednom – pritisak skače do 130 sa 90 mmHg, što ona ne može podnijeti.

 Znak za alarm

Tada se žena često javlja liječniku koji joj savjetuje da popije lijek za pritisak, ali taj lijek vrlo brzo spusti pritisak i ispod normale. Naime, pad estrogena dovodi do nestabilnosti krvnih sudova koji se skupljaju, pritisak skoči, a poslije nekog vremena se „dilatiraju”, opuste, i pritisak se vrati na normalnu.

Žena zato ima tegobe poput talasa vrućine, valunge, koji predstavljaju alarmantni znak da će uskoro doći do pojave kardiovaskularnih bolesti.

Zbog niskog nivoa estrogena rastu masnoće u krvi i žena prosječno dobija oko pet kilograma, a da ništa ne mijenja u načinu ishrane ili aktivnosti. Postaje preosjetljiva, razdražljiva, budi se noću često preznojena, nenaspavana je, loše se koncentriše i ne može obavljati svoj posao.

Uskoro pritisak postaje fiksno visok, uvode se lijekovi za hipertenziju i za povišene masnoće, a uskoro se javlja infarkt, popuštanje rada srca…

I muškarci doživljavaju iste tegobe kao i žene, a sve zbog pada testosterona. Donedavno se u svijetu, a ni u našoj sredini, nije znalo za ovu vrstu povišenog krvnog pritiska. Zato danas endokrinolozi savjetuju liječenje zavisno od uzroka, a ne liječenje posljedica.

 Preporuke

Pa šta treba uraditi? Svakoj ženi kojoj menstrualni ciklus postane neuredan treba uraditi:

1. osnovne analize krvi,

2. hormonske analize,

3. EKG,

4. pregled dojki, stomaka, materice i jajnika i

5. uvede terapija polnim hormonima barem do 60. godine. (Ovo posljednje je preporuka Svjetske zdravstvene organizacije jer je srednje životno doba do 60. godine).

Na taj način bi se spriječile brojne povrede na poslu, odlazak na bolovanja i poboljšao kvalitet života, a direktno smanjile bolesti.

Važno je uvesti terapiju na vrijeme, čim menstruacije postanu neuredne (a ne poslije 20 godina od tog trenutka) ili kada pritisak koji je do tada bio nizak počinje rasti u ovom životnom dobu.

I na kraju, svi bismo stalno, a ne samo u „prelaznim“ godinama trebali voditi računa o ispravnom zdravom stilu života, održavanju tjelesne težine i zdravim navikama u ishrani.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.