Kesten je jedini orašasti plod koji na tridesetak grama sadrži samo gram masti i manje od 70 kalorija. Osim toga, to je i jedini orašasti plod koji sadrži vitamin C, pa tako samo 85 grama kestena pruža 45 posto dnevnih potreba.

Bogat je i folatima, kojih obično ima u zelenom lisnatom povrću, a ne u orašastim plodovima i semenkama. Snabdjeva organizam vitaminima B1, B2, B6 i folnom kiselinom. Folna kiselina važna je za formiranje crvenih krvnih zrnaca i sintezu DNK, pa konzumacija hrane bogate folatima sprječava pojavu anomalija kod fetusa.

Kesten je i sjajan izvor vlakana, što pomaže u smanjenju nivoa holesterola. Da biste imali najviše koristi od kestena, tokom sezone pojedite do 85 grama na dan.

Jedući kestenje unijećete i magnezijum, bakar, mangan, kalcijum, fosfor, cink kao i određene količine kalijuma (518 mg/100 g). Kalijum je vrlo bitan element jer dovodi u ravnotežu nivo natrijuma, srčane otkucaje i krvni pritisak. Magnezijum i fosfor su važni za metabolizam kostiju. 

Bez glutena

Poput lješnika i badema, kesten ne sadrži gluten. Zbog toga je popularan u prehrani onih koji izbjegavaju gluten.

Analizirajući sastav vidljivo je da ima najveći procenat škroba, po čemu je sličniji krompiru i kukuruzu nego drugim orašastim plodovima. Brašno kestena se lako vari, a nema razlike da li ćete jesti kesten kuhan, pečen ili kao pire. U Italiji, posebno u Toskani, od kestenovog brašna se prave, kolači, sladoled, sladak hljeb, supe i sosevi.

Narodna medicina

Kesten pomaže kod bubrežnih i probavnih tegoba, a čaj od kestena odlično ublažava simptome astme i bronhitisa.

Važno je razlikovati pitomi i divlji kesten. Ovaj drugi nije za jelo, ali je zato vrlo ljekovit i koristi se u obliku krema. Najpoznatiji je u liječenju proširenih vena i oštećenih kapilara. Divlji kesten koristi se i u liječenju hemoroida, bolnih menstruacija kao i u slučaju povećanja prostate.