Selfi možda jeste moderan izraz, ali ima historiju dužu nego što mislite. A toliko je popularan da je 21. jun postao Međunarodni dan selfija.

Izraz “selfi”, čini se, prvi put je sa ovim značenjem upotrijebljen 2002. godine. Australijanac Nejtan Houp slikao je svoju usnu pocijepanu nakon pada izazvanog pijanstvom prethodne noći i podijelio je sa prijateljima na internet forumu, pravdajući se zbog lošeg fokusiranja riječima – “bio je to selfi”.

Riječ se nije mnogo koristila, sve do 2012. Međutim, tada je razvoj tehnologije odjeknuo tako snažno da je izgledalo kao da čitav svijet odjednom slika autoportret mobilnim telefonom. Već 2013. je Oksfordski rječnik izraz “selfi” proglasio za riječ godine.

Sama ova “titula” je doprinijela tome da se izraz još više učvrsti u govoru, pa ga je danas moguće čuti gotovo svakodnevno.

Ipak, prvi poznati foto-autoportret pripisuje se Robertu Kornelijusu, koji je još 1839. napravio dagerotip samog sebe.

Prva poznata selfi fotografija nastala na način kako se to radi danas nastala je u decembru 1920. Snimili su je glavni fotografi kompanije Bajron, foto-studija koji postoji već 128 godina. Na slici na kojoj su petorica fotografa, dvojica drže kameru jer je bila preteška za jednu ruku.

Pravljenje selfija procvjetalo je 1970-ih godina, kada su svima dostupne kamere stvorile novi način da se ljudi izraze. Krajem 1990-ih digitalne kamere došle su da zamijene one sa filmom, a pravi bum korištenja selfija u komunikaciji izazvali su mobilni telefoni sa prednjom kamerom.

Danas, selfi je svakodnevna pojava. Stvari su možda otišle i predaleko, pa se sve češće čuje kako je pravljenje selfija izraz narcisoidnosti, a psiholozi upozoravaju na negativne efekte koje “selfi kultura” može imati po psihu čovjeka.