Što je hrana bliža svom prirodnom obliku, to je vjerovatnije da je zadržala prvobitne nutritivne vrijednosti. Ali, sve što se često dodaje prerađenim prehrambenim proizvodima, trebalo bi izbjegavati, pošto djeca sporije prerađuju i izbacuju hemijske sastojke iz organizma.
Sve to znači da su djeca više izložena opasnostima od hemijskih sastojaka hrane od odraslih. Zato njima ponudite hranu koja je najbliža svom prvobitnom obliku, a prehrambene proizvode visokog stepena prerade ponudite im rijetko ili nikako.
- Čemu dati prednost
Uvijek dajte prednost onome što je nerafinirano, svježem mesu i siru, u odnosu na prerađene. Birajte svježe ili svježe smrznuto voće i povrće, prije nego konzervirano, sušeno ili ono koje je smrznuto kad već nije bilo svježe.
- Svaki se zalogaj računa
Prazne kalorije (kao što su keks, kolači i drugi slatkiši puni šećera) trebaju biti izuzetno rijetko na dječijem jelovniku, a zdrave poslastice kao što su kolači od integralnog brašna zaslađeni voćnim sokom ili pahuljice s dodatkom čokolade, voća ili žitarica, mogu biti značajan dopunski element zdrave ishrane.
- Nisu sve kalorije jednake
100 kalorija dobijenih iz kocke čokolade i 100 kalorija iz manje banane nije isto s aspekta hranjivosti.
- Preskakanje obroka je rizično
Ako tokom dana ne jede u pravilnim razmacima, dijete će imati manje energije, bit će kenjkavo i nervozno, što je nekad posljedica manjka šećera u krvi. Zbog malo mjesta u želucu djeci su obično uz tri glavna dnevna obroka potrebne i užine.
Ona, naravno, ponekad odbiju neki obrok ili užinu - ako se to desi, ne treba insistirati da ih uzmu. Ako su obroci inače redovni, možete dozvoliti da dijete povremeno neki i preskoči.
- Hranjivo, a manje kalorično
Opredijelite se za onu hranu koja je nutritivno vrijedna, a ima malo kalorija, kao što su voće i povrće i crni kruh bez maslaca. Bilo da ima ili nema problema s kilažom, birajte hranu koja istovremeno zadovoljava više nutritivnih potreba (brokoli zbog vitamina C, ali i vitamina A, jogurt zbog proteina i kalcija), jer je to uvijek efikasno i ima naročito smisla kod osoba koje se brzo zasite.
- Ugljikohidrati su složena stvar
Ima ugljikohidrata i gljikohidrata. Jedni, poznati kao složeni ugljikohidrati, osim kalorija, osiguravaju i vitamine, minerale, proteine i vlaknaste materije (crni kruh, žitne pahuljice, integralna riža, grašak, grah, buranija, tjestenina od cijelog pšeničnog zrna ili ona s visokim sadržajem bjelančevina, voće, povrće).
Ostali, jednostavni šećeri i rafinirani škrob, osim kalorija, pružaju vrlo malo ili baš ništa (šećer, med, prerađene žitarice i hrana koja se od njih dobija). Kod kuće služite one prve ugljikohidrate, a ove druge dozvolite samo izuzetno.
- Slatko ne donosi ništa osim nevolje
Šećer daje samo prazne kalorije, a slatka hrana često djeci samo napuni stomak, ne ostavljajući mjesta za vrijedne hranljive sastojke koji su im potrebni. Osim toga, šećer značajno utječe na kvarenje zuba, vjerovatno tako što potiče rast bakterija koje izazivaju karijes.
Stručnjaci još nisu jednodušni u tome da li je šećer uzrok hiperaktivnosti. U jednoj američkoj studiji dokazano je da su djeca koja konzumiraju mnogo šećera aktivnija od druge. Ostala istraživanja nisu dovela u vezu šećer s hiperaktivnošću.
Zdrava hrana za cijelu porodicu
Vaša beba neće jesti mrkvu, tražit će slatkiše pune šećera i neće dati prednost hrani od crnog nad onom od bijelog brašna ukoliko na tatinom tanjuru uvijek ostaje nepojedena mrkva, mama jede krofne za doručak i keks za užinu.
