Iako je Zala završila glumu, okušala se i u muzičkim vodama

Od oca naslijedila talenat, a od majke ljepotu: Gdje je danas Zala, starija kćerka Đure i Tanje

Intervjue ne daje baš često, a o privatnom životu veoma rijetko govori

Oskarovac okupio porodicu: Pogledajte kako izgledaju tri generacije Tanovića

Odlučili su da porodično gnijezdo sviju u mirnom kraju Istanbula

Ovdje živi najljepši turski par: Zavirite u luksuznu vilu Buraka Ozčivita i Fahrije Evdžen

Nova bosanska snaha i najbolja hrvatska atletičarka, Sandra Elkasević na Instagramu je objavila fotografiju na kojoj pozira u izazovnoj haljini

Kad se sredi nova bosanska snaha: Pogledajte izazovnu ružičastu haljinu s kojom je oduševila

Različite liste prave s poznatim ličnostima u glavnim ulogama, pa je među njima i lista zvijezda sa najraskošnijim grudima

Slavne dame sa najraskošnijim grudima na svijetu: Njihove obline djeluju kao hipnoza

Rambo Amadeus (60) svjetski je megacar, umjetnik koji ne živi od stare slave, nego vrijedno radi na novim pjesmama na radost svoje mnogobrojne publike u cijelom regionu.Povoda za razgovor s Rambom uvijek ima pregršt, ali zbog njegovih brojnih obaveza nije baš jednostavno dočekati odgovore. Ipak, još nikad nas nije iznevjerio i rado otvori dušu, pa otkrije svoje planove kada je riječ o nastupima, analizira kompletnu situaciju u cijelom svijetu, ali baš na svoj orginalan način.Tako je bilo i ovog puta, pa je u ekskluzivnom razgovoru za „Avaz“ Rambo Amadeus otkrio uhvati li se često u laži, hoćemo li ga gledati i slušati ove godine u Bosni i Hercegovini, koliko je slobodan današnji čovjek, hoćemo li uspjeti sačuvati prirodu i još mnogo toga.<h2>Reakcija na laž</h2>- Za ovu godinu imam mnogo planova kada je riječ o muzici, odsvirat ću nekoliko festivala; čitaoci koji žele da budu u toku mogu da vide zakazane svirke, ali i još puno intresantnih stvari, a sve im je dostupno na mom web-sajtu ramboamadeus.com – istakao je na početku razgovora.Nedavno ste objavili novu pjesmu i spot "Lažem kad stignem". Objasnili ste da je pjesma autoterapijska. Zašto Vam je trebala takva pjesma, kakva je reakcija publike i šta Rambo kritikuje, ko sve laže?- Ne znam baš zašto mi je trebala, ali očigledno mi je trebala, čim sam je napravio. Prosto, ne možete da birate šta vas inspiriše. Valjda je to neka reakcija na laž koja je postala normalan alat za postizanje ciljeva. Prvo je počelo, čini mi se, s reklamama u kojima se prikazuje lakirani, lažni, bezbrižni svijet koji reklamira neki proizvod opšte potrošnje, uz obećanja kako je to, ne znam, tako fenomenalno. Zatim su u predizbornim kampanjama počeli obećavati brda i doline, a od toga nikad ništa nije bilo. Onda se to laganje preselilo na sve pore društva. Pjesma “Lažem kad zinem” skreće pažnju na ovaj društveni fenomen. Govoriti o laganju u prvom licu jednine je oksimoron, autorerapijski otklon i želja da prestanemo s tom praksom. Nekako volim da o ozbiljnim temama pjevam na neozbiljan način.

Uhvatite li sebe često u laži?- Ranije često, danas radije šutim nego da lažem, jer ne želim da uznemirim nekog ko ne vjeruje u naučne činjenice, ako sam se neoprezno s takvim upustio u razgovor. Prosto, bezbjednije je nekada ljude ostaviti u njihovim zabludama i predrasudama, nego ih gurnuti pod hladni i otrežnjujući tuš dokaza i argumenata.Evo jednog lijepog citata: “Kad kapetan broda punog zabluda ne obraća pažnju na svjetionike znanja, i u punoj brzini naleti na hridi činjenica, najbolje je ne biti u blizini, da vas bolni vrtlog suočenja sa stvarnošću ne povuče za sobom.”Ovo sam ja smislio na osnovu drevne kineske mudrosti: „Saopštavati prerano istinu neukim ljudima je opasno.“Danas nije mudro napisati na Facebooku ni da je zemlja okrugla, niti da je živi svijet na zemlji nastao evolucijom, odmah izazovete lavinu negodovanja. Uskoro ni nastavnici u školi neće smjeti da predaju lekcije iz gradiva, da ne povrijede osjećanja pojedinih đaka i njihovih neobaviještenih i zadrtih roditelja.Koliko je slobodan današnji čovjek?- Samo onoliko koliko mu znanje to omogućuje. Uglavnom smo robovi svog neznanja i predrasuda. Čovjek koji ne zna ništa, živi samo u svijetu koji može neposredno da vidi, čuje, opipa, omiriše. A to je tjeskobno malo.

Čega se Rambo najviše boji?- Gluposti, jer se po pravilu ljute oni koji slabo ili pogrešno razumiju. Ja kad nešto ne razumijem, nije me sramota da pitam da mi neko pametniji objasni. Najvažnije je biti siguran da u našem bliskom okruženju ima ljudi koji su pametniji od nas. Ja to stalno držim na umu.Kako gledate na trenutnu situaciju u svijetu, kuda plovi ovaj brod?- Meni izgleda da se svijet trenutno muči jer nema nove ideologije, a stare su amortizovane. Zato se i glavinja bez jasne logike i smjera. Svako “duva u svoju tikvu”, jureći svoje partikularne i sasvim kratkoročne interese. Vjerujem da je sve nužnija nova ideologija, koja će podsjetiti ljude da je ljudski rod jedan i da ima zajedničke želje, ciljeve, ali i probleme, koji mogu da se rješavaju samo uvođenjem nove, savremene etike, koja odgovara današnjim izazovima.<h2>Manje glup</h2>Šta nam je s majkom prirodom, jesmo li se bar malo osvijestili?- Majka priroda bi se preporodila za 10 godina kad bi čovjek nestao s lica zemlje.Kako napreduje škola jedrenja, kakav je Rambo na kopnu, a kakav na moru?- Kao amfibija, jednako na kopnu i na moru. Uglavnom jedrim s prijateljima, tu i tamo se pojavi neko ko želi da ga učim. Češće su to fanovi koji žele da provedu neko vrijeme sa mnom na brodu.I na kraju jedna poruka od Ramba za naše čitatelje u njegovom stilu?- Slušajte moje pjesme, one su i zabavne i poučne, baš kao i podkasti, samo ne traju satima, nego tri minute. Puštajte ih rodbini, djeci, naročito adolescentima. Umjesto da im držite pridike, izaberite neku od mojih pjesama koja tematski odgovara onom što ste htjeli da im objasnite. Vi stariji ćete tako lakše mladima objasniti da imate šta da im kažete i da vas vrijedi saslušati.Citirajte moje stihove u svakoj prilici. Zgodni su za upoznavanje i zbližavanje ljudi i vaspitanje djece i omladine. Čitav moj opus vam je na raspolaganju, potpuno besplatno, na mom YouTube kanalu, lijepo posložen po playlistama. Obratite pažnju na dva posljednja albuma „Brod Budala“ i „Pod Rotacijom“; logično je da sam danas, čini mi se, malo manje glup i neodgovoran nego prije 20 godina.<h2>Brzi komercijalni efekt</h2>Kako se najbolje opuštate, šta slušate privatno za svoju dušu?- Najbolje se opuštam u tišini. A slušam svašta, uglavnom muziku nastalu između 1955. i 1975. Moderna popularna muzika mi nije naročito inspirativna, jer se proizvodi nabrzinu i ima kratak rok trajanja, da napravi brzi komercijalni efekat. Što kaže Vlatko Stefanovski, proizvodi se “ kao industrijske kobasice” .Naš posao je da pomirimo ljudski rod i prirodu, jer protiv prirode ljudski rod nema nikakve šanse.&nbsp;

Bezbjednije je nekada ljude ostaviti u njihovim zabludama i predrasudama, nego ih gurnuti pod hladni i otrežnjujući tuš dokaza i argumenata

Rambo Amadeus otvoreno za "Avaz" o pjesmama, inspiraciji, čovjeku, prirodi: Najviše se bojim gluposti

Evo ko mu je osvojio srce

Sjećate li se Tarkana i njegovog velikog hita “Kiss Kiss”: Pogledajte kako danas izgleda

Volimo te balerinice naša, poručila je voditeljica

Maja Munda raznježila pratitelje prekrasnim porodičnim fotografijama sa kćerkinog rođendana

Kao dijete ostao je bez majke u strašnoj tragediji

Maria Mlinarića zavoljeli smo kao voditelja “Survivora”: Rijetki znaju njegovu životnu priču

 Krunu joj je predala Danijela Vinš

Kako danas izgleda i čim se bavi Irna Smaka, jedna od najpoznatijih misica Bosne i Hercegovine

Ilda često ističe kako joj je porodica na prvom mjestu

Svi znamo Ildu Humić, a ovako izgleda njena sestra koja je krenula istim stopama

Lepa Brena će večeras održati drugi koncert u Zetri, nakon što je sinoć u prepunoj dvorani priredila spektakl na svjetskom nivou, kako je i obećala. Brena je sinoć u prepunoj Zetri koncert otvorila hitom "Uđi slobodno", a potom su se nizale pjesme "Golube", "Pazi kome zavidiš", "Robinja", "Ja nema drugi dom", "Jugoslovenka" i mnoge druge...

Ostalo je još nekoliko sati do drugog spektakla, a publika će itekako uživati.Turneju "Imam pesmu da vam pevam" započela je u Sarajevu.

Turneju "Imam pesmu da vam pevam" započela u Sarajevu

U Zetri večeras drugi spektakl Lepe Brene

Pjer Žalica, višestruko nagrađivani bh. reditelj i profesor na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, u posljednje vrijeme najviše je fokusiran na rad sa svojim studentima zato što je semestar na vrhuncu. Svi spremaju završne radove, vremena je sve manje, zadaci su sve složeniji, tako da je to sada Žalici i njegovim studentima broj jedan. Pored toga radi na razvoju svojih umjetničkih projekata, filma i TV serije. <h2>Teška iskušenja</h2>- Oboje razvijam sa piscem mlađe generacije Alminom Kaplanom, čija su nadarenost i vitalnost snažan pokretač i nama, nešto starijim ljudima. Radim na filmu pod radnim naslovom "Ljudi na Mjesecu", baziranom na romanu "Šušanj" Almina Kaplana. Romanu koji je s velikim uspjehom objavljen prošle godine, kod nas, u Hrvatskoj, a bit će i šire. Pisac romana je i scenarista, a ja se trudim da sa njim sarađujem što nenametljivije. Radnja filma je smještena u Hercegovinu, Dubravsku visoravan u okolini Stoca i govori o snazi i čvrstini žene u vremenu i okolnostima teških iskušenja, istakao je Žalica na početku veoma otvorenog razgovora, a odgovorio nam je i gdje je bh. kinematografija danas u odnosu na regionalnu, priznao je da nije raspoložen za teške apokaliptične teme, nosi li posao kući, koja je najvažnija lekcija koju se trudi prenijeti svojim studentima ...Kada već pričamo o kinematografiji, gdje je bh. kinematografija u odnosu na regionalnu?- Ma, nigdje… Mi što smo imali od kinematografije politika je zgazila, tako da smo se vratili u period razvoja projekata koji se temelje na individualnoj tvrdoglavosti, iskustvu i internacionalnim konekcijama. To je jako loše. Postojala je šansa da temelj za oporavak bude projekt „BH Telecoma“, ali i to je bez dovoljno strpljenja, razumijevanja i sa slabom argumentacijom naprosto ugušeno. Ne sumnjam u dobre namjere, ali mislim da je trebalo problemima, koji su sigurno postojali, pristupiti malo delikatnije, ozbiljnije. Opet, vjerujem da je i ovo jedna negativna faza iz koje se može naći put naprijed, jer, da ponovim, u dobre namjere, u ovom slučaju, mislim da ne treba sumnjati. Postoje i ozbiljni pomaci u revitalizaciji Fondacije za kinematografiju, vjerujem da ćemo tu vidjeti ozbiljan napredak, ako se još konačno usvoji zakon o kinematografiji, to bi bio siguran put oporavka BH kinematografije. U pripremi intervjua skrenuli ste mi pažnju da niste raspoloženi za teške apokaliptične teme, da li je to Vaš način da pobjegnete od ovog užasa koji nas okružuje, kako u BiH, tako i u cijelom svijetu?- Ne bježim ja od užasa koji se generišu na dnevnim osnovama, ne samo u našoj zemlji, nego globalno, ali nekako ne znam kako ih na pravi način apostrofirati, kako ljudima pomoći… Svi znamo da je situacija loša, ali ako to stalno ponavljamo kao neku zlu mantru, neće biti bolje. Treba nešto činiti, nešto dobro, svaki dan, koliko god se to činilo malim i beznačajnim, u konačnici, u sumi, to može da znači puno.Kažu da je od svih umjetnosti, film najbolji promoter zemlje iz koje dolazi. Osjećate li nekad tu odgovornost kada neko Vaše ostvarenje prijeđe granicu?- To zavisi koliko je neka sredina razvijena i kakve ima uspjehe u nekoj umjetnosti. Francuze znamo po nekim filmovima, ali jednako tako ih znamo i po Balzaku, Volteru, Sartru, Debisiju, Ravelu, Renoaru, Matisu, Gogenu… Da li Njemačku bolje promoviše neki film nego Bah, Vagner ili Gete? Šta Englesku bolje promoviše od Šekspira? Dakle, to je relativno. Ono što je nesporna činjenica je da kultura čini neku zajednicu prepoznatljivom, važnom i sebi i drugima. Zato treba njegovati, ulagati u kulturu i umjetnost u cjelini, ne preferirajući neki pojedini segment, nego razvijajući svijest o važnosti kulture i umjetnosti kao cjeline. Mi pravimo dobre filmove, to je činjenica, ali dobri smo i u drugim umjetnostima.Sigurno ste ponosni na sina Ismara koji je krenuo svojim vlastitim umjetničkim putem, koliko ste Vi oštar kritičar njegovog rada?- Svaki roditelj je ponosan na svoju dijete. Zašto bih ja bio iznimka? Naprotiv, ja sam ponosan na svu našu djecu. Ponosan sam na našu najuspješniju djecu, poput Lane Pudar, Lejle Njemčević i brojnih drugih mladih umjetnika, naučnika, sportista, inženjera koji rade fantastične stvari. Ali, jednako sam ponosan i na svu našu djecu za koju nismo čuli kada urade bilo šta ispravno i lijepo u okruženju koje ih gura u pogrešnom smjeru. Ponosan sam kad mladi ljudi nekoga lijepo pozdrave na ulici, ustanu starijem u javnom prevozu, idu redovno u školu, vole svoje kolegice i kolege, bez obzira koliko bili različiti…. Zato sam ponosan na svu djecu koja uspiju da se odupru snažnoj privlačnoj sili primitivizma, nacionalizma, kriminala, nasilja, nepoštovanja drugog i drugačijeg… Nije to lako. Što se tiče kritike, pokušavam biti konstruktivan, kada me se pita. Kako je kada žive tri umjetnika pod istim krovom i pas?- Dugo mi nismo svi pod istim krovom, što je prirodno i dobro. Ljudi trebaju da rastu i da se osamostaljuju, mada to roditelji kod nas teško prihvataju. Ja sam mnogo teže prihvatio Ismarov odlazak iz porodičnog doma nego Jasna. Pravio sam se čvrst, ali užasno teško mi je bilo. Naravno, sada je naš odnos bolji, zdraviji i potpuniji, čak se i češće viđamo nego dok smo bili "pod jednim krovom", razgovori su nam sadržaniji, podrška smo jedno drugom. To je normalno, jer ono što je, ipak, pomalo nezdravo je da odrasli ljude žive sa roditeljima. Što se tiče cuke, on je član obitelji, iako davno odrasla nije napustila naš dom i nadam se da još dugo neće.<h2>Umjetnički proces</h2>Nosite li posao kući?- Posao nikada ne napušta moju kuću. Ja tu radim neke od najvažnijih stvari iz umjetničkog procesa. Tu pišem, razmišljam, razvijam ideje… To, vjerovatno, nije najsretnija okolnost, ali to je tako.Koja je najvažnija lekcija koju se trudite prenijeti svojim studentima?- Nastojim da ih uvjerim da je najdragocjenije što imaju ono što su oni sami. Ne ja, kao njihov profesor, ne kolegice i kolege koji su radili prije njih, napisali i snimili velike filmove, nego samo oni sami. Nije lako pristati na svoju unikatnost, još je teže prepoznati šta je njena vitalna suština. Mnogo je lakše oponašati druge, ali to nije put do šampiona. Moj profesor, kasnije i prijatelj, rahmetli Dževad Karahasan, nam je govorio da se ne trudimo biti originalni, jer smo nužno originalni, nego da se trudimo da tu originalnost prepoznamo i oslobodimo. To je kumst, kako bi se reklo u mojoj generaciji.Koliko je ljubimica Nora promijenila život Vas i Vaše porodice?- Jako. Nora nas je sve popravila. Ona je naprosto dobro, dobro, zahvalno biće koje vam samo pomaže. Šetnje sa Norom su ljekovite, ona pogledom razbija stres i napetost. Čak i tugu i depresiju. Ona je labrador, to je vrsta psa koja se angažuje kao društveni pas za djecu s problemima u razvoju, autistične osobe, osobe sa PTSP-om… Ja se sa njom živ ispričam, nekada bih to krio, sada više ne.Kako se najbolje odmarate, šta je Vaš ispušni ventil?- Porodica, dakle i Nora, muzika, pisanje, Blagaj.<h2>Film o opsadi Sarajeva zove se „Savršeni krug“</h2>Nakon smrti Veljka Bulajića ponovo se pokreće pitanje zašto nije snimljen veliki film o opsadi Sarajeva. Šta Vi mislite o tome?- Ja mislim da je snimljen veliki film o opsadi Sarajeva, zove se „Savršeni krug“. Nemam ništa protiv historijskog spektakla o opsadi, ali ipak mislim da to pripada nekim drugim vremenima i sistemima, a kakav učinak su ti filmovi imali, znamo i sami. Ne pada mi na pamet da kažem da neki od tih filmova nisu odlični filmovi, ali mislim da se radi o vrsti projekata koji su u suštini državna propaganda. Opet, sve zavisi od autorske ideje, scenarija, ukoliko se pojavi neko sa odličnom idejom iz kojeg se razvije još bolji scenarij, onda ima smisla, naravno. Uz svo poštovanje prema ogromnom životnom djelu i značaju pokojnog Veljka Bulajića, mislim da njegov projekt o opsadi Sarajeva to nije bio. Ako mi je nešto žao, žao mi je što rahmetli Šiba nije imao priliku da zamisli i snimi „Valter brani Sarajevo 2“. <h2>Imam javne i privatne kritičare</h2>Ko je Vaš najveći kritičar?- Ja imam javne i privatne kritičare. Ni jednih, ni drugih ne nedostaje. Zavisno od teme i okolnosti oštrica kritike se seli iz jedne grupe u drugu. Iako već u godinama i s iskustvom kada vas kritika ne pogađa onako snažno kao ranije i dalje se trudim da prepoznam kritiku koja je dobronamjerna, od koje postaje bolje ono što radite ili popravlja vas same.&nbsp;

Radim na filmu pod radnim naslovom "Ljudi na Mjesecu", baziranom na romanu "Šušanj" Almina Kaplana

Pjer Žalica, reditelj i profesor, za „Avaz“ o filmovima, studentima, kritikama i porodici: Politika je zgazila kinematografiju

Balkanska zvijezda Lepa Brena već nekoliko dana boravi u Sarajevu i održava probe za koncertni spektakl, koji će biti održan 20. i 21. aprila u sarajevskoj dvorani Zetra u sklopu turneje „Imam pesmu da vam pevam“.

Danas je vrijeme iskoristila za sebe, uživala je u kupovinu u jednom tržnom centru. Prolaznici su je zaustavljali i molili je za zajedničku fotografiju, na što je Lepa Brena rado pristala.

Lepa Brena će ove subote i nedjelje nastupiti u sarajevskoj Zetri, a kazala je i da publici obećava spektakl i produkciju na svjetskom nivou.Uz svoje bezvremenske hitove kao što su „Jugoslovenka“, „Ja nemam drugi dom“, „Pazi kome zavidiš“, „Okrećeš mi leđa“ i drugima, Brena će se družiti s publikom u Zetri.

Od oca naslijedila talenat, a od majke ljepotu: Gdje je danas Zala, starija kćerka Đure i Tanje

Oskarovac okupio porodicu: Pogledajte kako izgledaju tri generacije Tanovića

Ovdje živi najljepši turski par: Zavirite u luksuznu vilu Buraka Ozčivita i Fahrije Evdžen

Kad se sredi nova bosanska snaha: Pogledajte izazovnu ružičastu haljinu s kojom je oduševila

Slavne dame sa najraskošnijim grudima na svijetu: Njihove obline djeluju kao hipnoza

Rambo Amadeus otvoreno za "Avaz" o pjesmama, inspiraciji, čovjeku, prirodi: Najviše se bojim gluposti

Sjećate li se Tarkana i njegovog velikog hita “Kiss Kiss”: Pogledajte kako danas izgleda

Maja Munda raznježila pratitelje prekrasnim porodičnim fotografijama sa kćerkinog rođendana

Maria Mlinarića zavoljeli smo kao voditelja “Survivora”: Rijetki znaju njegovu životnu priču

Kako danas izgleda i čim se bavi Irna Smaka, jedna od najpoznatijih misica Bosne i Hercegovine

Svi znamo Ildu Humić, a ovako izgleda njena sestra koja je krenula istim stopama

U Zetri večeras drugi spektakl Lepe Brene

Pjer Žalica, reditelj i profesor, za „Avaz“ o filmovima, studentima, kritikama i porodici: Politika je zgazila kinematografiju

Lepa Brena tokom boravka u Sarajevu uživala u šopingu

Nju voli novi selektor reprezentacije Bosne i Hercegovine godinama

Šta rade i kako izgledaju danas ljepotice iz turske serije „Strasti orijenta“

Od oca naslijedila talenat, a od majke ljepotu: Gdje je danas Zala, starija kćerka Đure i Tanje

Oskarovac okupio porodicu: Pogledajte kako izgledaju tri generacije Tanovića

Ovdje živi najljepši turski par: Zavirite u luksuznu vilu Buraka Ozčivita i Fahrije Evdžen

Kad se sredi nova bosanska snaha: Pogledajte izazovnu ružičastu haljinu s kojom je oduševila

Slavne dame sa najraskošnijim grudima na svijetu: Njihove obline djeluju kao hipnoza

Rambo Amadeus otvoreno za "Avaz" o pjesmama, inspiraciji, čovjeku, prirodi: Najviše se bojim gluposti

Sjećate li se Tarkana i njegovog velikog hita “Kiss Kiss”: Pogledajte kako danas izgleda

Maja Munda raznježila pratitelje prekrasnim porodičnim fotografijama sa kćerkinog rođendana

Maria Mlinarića zavoljeli smo kao voditelja “Survivora”: Rijetki znaju njegovu životnu priču

Kako danas izgleda i čim se bavi Irna Smaka, jedna od najpoznatijih misica Bosne i Hercegovine

Svi znamo Ildu Humić, a ovako izgleda njena sestra koja je krenula istim stopama

U Zetri večeras drugi spektakl Lepe Brene

Pjer Žalica, reditelj i profesor, za „Avaz“ o filmovima, studentima, kritikama i porodici: Politika je zgazila kinematografiju

Lepa Brena tokom boravka u Sarajevu uživala u šopingu

Nju voli novi selektor reprezentacije Bosne i Hercegovine godinama

Šta rade i kako izgledaju danas ljepotice iz turske serije „Strasti orijenta“