ZDRAVLJE U KUĆI

Više od polovine tijela uopće nije ljudsko

Avaz.ba

14.4.2018

Naučnici su utvrdili da više od pola našeg tijela uopće nije ljudsko. Ljudske ćelije, prema njima, čine samo 43 posto ukupnog broja ćelija našeg tijela, dok ostatak čine mikroskopske kolonije.

Shvatanje bolesti

Razumijevanje ove skrivene polovine – našeg mikrobioma, odnosno ekološke zajednice mikroorganizama u tijelu – rapidno transformira shvatanje različitih oboljenja, od alergija do Parkinsonove bolesti, što može dovesti do novih, inovativnih tretmana.

Skoro svaka pukotina ili otvor na tijelu prekriven je mikroskopskim organizmima. Mikroorganizmi su definitivno dominantni na planeti Zemlji, ali i u našem organizmu. Zbog nedostatka osjetila, pojedinačne mikroorganizme ne možemo ni vidjeti ni osjetiti. No, oni naseljavaju sve površine našeg tijela, kao i unutrašnjost probavnog sistema, gornje dijelove dišnog sistema, prednji dio uretre i vaginu. Njihov broj je ogroman i značajno premašuje broj ćelija našeg organizma, kaže akademik, prof. dr. Mirsada Hukić, mikrobiologinja.

- Prema nekim istraživanjima, čak 90 posto od ukupnog broja ćelija u organizmu su mikroorganizmi (bakterije, bakteriofagi, virusi, gljive i paraziti). No, to ostaje neprepoznato, jer su one mnogo manje od naših ćelija. Situacija s genima je još više povoljna za mikroorganizme. Kada bi razvukli genom svih naših ćelija i ćelija mikroorganizama koji žive u nama i na nama, genom mikroorganizama bio bi mnogo duži. Samo jedan posto bi bili naši geni, a 99 posto geni mikroorganizama – ističe prof. dr. Hukić.

Poput organa

Dodaje kako su mikroorganizmi rijetko prolazni posjetioci organizma. Oni tu žive i formiraju svoje životne zajednice, imaju vrlo specifičan način komunikacije između istih vrsta, ali i između različitih. Grade prijateljske međusobne odnose, ali imaju i svoje ratove.


- U našem organizmu imaju vrlo važnu ulogu pa se smatraju jednim od naših organa. Oni produciraju vitamine, bakterijske antibiotike, pojačavaju peristaltiku crijeva, pomažu u probavi hrane, produciraju specifične supstance koje se mogu povezati s različitim bolestime, štite sluznice te sprečavaju prodor različitih materija u organizam. Svaki poremećaj mikrobne flore negativno se odražava na zdravlje njihovog domaćina – pojašnjava naša sagovornica.

Istraživanja

Profesor doktor Hukić kaže kako se u Zavodu “Nalaz” intenzivno proučavaju problemi biofilmova te kako su razvijene dijagnostičke metode uz pomoć kojih je moguće ispitati potencijal mikroorganizama da stvaraju biofilm. Istovremeno se izučavaju i lijekovi koji djeluju povoljno na stvaranje biofilma, kako bi ih izbacili iz terapije, a koji uklanjaju i mikroorganizme i njihov biofilm.

Upotreba lijekova

Profesor doktor Hukić posebno upozorava kako je neracionalna i nekontrolirana upotreba lijekova jedan od uzroka poremećaja bakterijske flore i nekada teških posljedica, kao što su pseudomembranozni kolitis, infekcija klostridium dificile, bakterijska vaginoza itd.

- Nekad se mikroorganizmi naseljavaju na sluznicama na kojima ne bi smjeli biti (mokraćni putevi) ili na različitim implantatima, kateterima itd. To značajno otežava liječenje takvih infekcija, jer su mikroorganizmi u biofilmovima zaštićeni od djelovanja antibiotika i drugih hemioterapeutika – ističe prof. dr. Hukić.

Kombinacija vlastitog i DNK mikroba

Naša veza sa mikrobima je uveliko “borbena”. Antibiotici i vakcine su oružje koje je spasilo mnogo života. Ali, neki istraživači su zabrinuti da naš napad na mikroorganizme šteti dobrim bakterijama, piše BBC. U posljednjih 50 godina uspješno smo eliminirali infektivne bolesti. Ali, svjedoci smo ogromnog i zastrašujućeg povećanja autoimunih oboljenja i alergija.

Probavni trakt

Konzumiranje pljeskavica i čokolade utječe i na rizik od gojaznosti i na vrstu mikroba koji rastu u digestivnom traktu. Kako, onda, znati da li loš miks bakterija probavlja hranu na takav način da doprinosi gojaznosti? Stručnjaci se nadaju da će mikrobi postati nov oblik medicine. To je poznato kao upotreba “bacila kao lijekova”.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.