Početkom prošlog stoljeća gladovanje je imalo važnu ulogu u medicini; liječnici su ga često preporučivali za liječenje raznih bolesti, od dijabetesa do epilepsije.

Zahvaljujući popularnosti nekih režima ishrane, gladovanje je ponovo u trendu. Svaka od tih dijeta preporučuje različite vrste gladovanja - od toga da se od hrane suzdržavate i po 24 sata do drastičnog smanjenja kalorijskog unosa na dva dana nedjeljno.

Razlog? Zagovornici povremenog gladovanja kažu da će vam ono pomoći da se oslobodite masnih naslaga, brže izgradite mišiće, smanjite rizik od karcinoma i srčanih bolesti i čak živite duže. Ali, da li ove dijete zaista daju bolje rezultate od standardnih planova za mršavljenje?

Evo šta je dosad nauka otkrila o povremenom gladovanju.

Post svakog drugog dana

Ovaj režim se zasniva na tome da 24 sata ništa ne jedete, a onda narednih 24 sata jedete "normalno". Nema dokaza da post svakog drugog dana daje bolje efekte od drugih dijeta za mršavljenje.

O ovom režimu urađene su samo tri studije manjeg obima, a nijedna od njih nije uključivala i kontrolnu grupu radi poređenja rezultata. Iako je jedna studija pokazala prosječan gubitak kilograma od 2,5 posto za 22 dana, učesnici su rekli da su tokom cijelog ispitivanja u danima posta bili veoma gladni.

Modificirano gladovanje

Ovaj režim zasniva se na tome da zadovoljavate samo četvrtinu dnevnih energetskih potreba (samo 500 kcal) dva dana nedjeljno (nipošto jedan za drugim), a jedete normalno ostalim danima.

Postoje tri studije o modificiranom gladovanju koje su obuhvatile ispitanike sa viškom kilograma i gojazne, kao i kontrolnu grupu u kojoj je dnevni unos bio ograničen na 1.200 do 1.500 kcal dnevno.

U samo jednoj od ovih studija je ustanovljeno da je grupa koja je gladovala smršala za 4,1 posto više od kontrolne grupe. Nivo šećera u krvi se nije značajno razlikovao kod grupe na postu i kontrolne grupe u svim ovim studijama, ali je nivo inzulina bio manji kod grupe koja je gladovala i to u dva istraživanja.

Vremenski ograničen unos hrane

Ovaj obrazac dijete produžava noćno gladovanje sa 12 na 20 sati tako da imate manje vremena da jedete i imate manji broj obroka u toku dana.

Urađene su dvije manje studije o vremenski ograničenom unosu hrane. U jednoj od njih 29 muškaraca sa normalnim indeksom tjelesne mase dvije nedjelje gladovali su svakodnevno po 11 ili više sati, a zatim dvije nedjelje slijedili redovan raspored obroka. Tokom perioda gladovanja izgubili su 1,3 posto više kilograma nego u kontrolnom periodu. U oba slučaja unosili su isti broj kalorija.

Druga studija se bavila uticajem samo jednog obroka dnevno i to popodne, tokom osam nedjelja kod 15 odraslih osoba sa zdravim indeksom tjelesne mase i ustanovila da su izgubili 2,1 kg masnoće, dok prilikom unosa istog broja kalorija raspoređenog u tri obroka dnevno nisu smršali ni gram.

Kao što je i bilo za očekivati, kad su jeli jedan obrok dnevno, učesnici su bili mnogo gladniji ujutro.

 Bez očiglednih prednosti

Iz svega navedenog se može zaključiti da dijete koje podrazumijevaju povremeno gladovanje nisu ništa bolje od smanjenja unosa kalorija na dnevnom nivou kada je u pitanju mršavljenje ili zdravlje.

Pregled svih istraživačkih studija koje su poredile povremeni post sa dnevnim smanjenjem kalorija otkrio je da su u grupama na povremenom gladovanju ljudi izgubili tri do osam posto tjelesne težine tokom perioda od tri do 24 nedjelje, dok je dnevno smanjenje unosa kalorija dovelo do mršavljenja za četiri do 14 posto tokom šest do 24 nedjelje.

Gubitak masti i nivo inzulina i šećera u krvi također nisu bili ništa bolji kod grupa na povremenom gladovanju nego kod grupa sa dnevnim smanjenjem unosa kalorija.

U studijama na zdravim odraslim osobama nisu primijećeni nikakvi štetni efekti povremenog posta. Međutim, ove studije su rađene na malim grupama ispitanika i to kratkoročno.

Istraživanja se također nisu bavila uticajem povremenog gladovanja na navike u vježbanju, kvalitet sna i kvalitet ishrane.

Svakako je nemoguće zadovoljiti sve svoje potrebe za hranljivim materijama u samo jednom obroku dnevno, što ovaj režim ishrane čini ne samo teško održivim, nego čak i rizičnim.

Ograničavano vrijeme za jelo možda može pomoći da smanjite kalorijski unos i izgubite suvišne kilograme. Sve zavisi od toga koja vrsta rutine na vas najbolje djeluje. Neki ljudi često osjećaju glad ili se bore sa padom nivoa šećera u krvi tokom dana, zbog čega su za njih manji, česti obroci bolja opcija.

Najčešći problem kod ovih režima je taj što su ljudi skloni prejedanju onim danima kada ne poste. Zato iznenađuje činjenica da navedena istraživanja nisu pokazala da do ovoga dolazi.

Da li ova vrsta dijete djeluje na vas ili ne, vjerovatno zavisi i od vaše ličnosti, načina života i odabira namirnica.

 Ko ne smije gladovati

1. Ako ste trudni ili dojite, povremeno gladovanje nije za vas.

2. Ako imate neki zdravstveni problem, uzimate lijekove, imate dijabetes ili probleme sa kontrolom šećera u krvi ne biste smjeli razmišljati o gladovanju.

3. Ako imate manje kilograma nego što bi trebalo ili imate istoriju poremećaja u ishrani, posavjetujte sa svojim liječnikom prije nego što krenete na dijetu koja podrazumijeva gladovanje.