Često mislimo da su visok krvni pritisak i holesterol glavni faktori nastanka srčanog udara, ali ne smijemo zanemariti i vremenske uvjete. Čovjek, kao i druga živa bića, žive u različitim životnim okolnostima i pod neprestanim su utjecajem niza faktora vanjske sredine.
Prof. dr. Amra Macić-Džanković, specijalista interne medicine i subspecijalista kardiolog, objašnjava da postoje zdrave osobe koje imaju smanjenu sposobnost adaptacije na vremenske promjene, tzv. meteoropati. Kod njih dolazi do neadekvatne adaptacijske reakcije te će promjenu vremena “trpjeti” na različite načine. Posebno će bolesne osobe u takvim uvjetima često pokazivati nesvrsishodne reakcije. To može dovesti do pogoršanja osnovne bolesti, pojave komplikacija, pa i fatalnog ishoda.
- Fiziološke adaptacijske sposobnosti kod srčanih bolesnika, a posebno koronarnih bolesnika i starijih osoba su zbog napredovale ateroskleroze krvnih žila smanjene. Zbog toga se kod tih osoba češće javljaju neadekvatne i nesvrsishodne adaptacijske reakcije. U vrijeme naglih vremenskih promjena može doći do promjena krvnog pritiska i pulsa te acidobaznog statusa u organizmu. Takve promjene mogu utjecati na stanje svijesti, pojavu bolova u prsima i pridonose trombozi i nastanku infarkta - kaže prof. dr. Amra Macić-Džanković.
Nagle promjene u krvnom pritisku mogu dovesti do boli u grudima-diskomfort ili angine pektoris, srčanog udara. Ovo se objašnjava tako što niska temperatura sužava krvne sudove, čime se, prema zakonima fizike, povećava krvni pritisak.
- Hladno vrijeme može da izazove i probleme kao što su iritacija kože, usana, čak i depresija. Ovo se naročito ispoljava u trenucima hipotermije, koja označava stanje u kojem se tjelesna temperatura spušta ispod 35 Celzijevih stepeni, što dovodi do pomanjkanja koordinacije, mentalne konfuzije, usporene motorike, drhtavice i pospanosti, ističe prof. dr. Macić-Džanković.
Poseban je oprez potreban kod starijih osoba zbog veće ranjivosti i češće pojave ovih bolesti u toj dobi. Starije osobe s manje potkožnog masnog tkiva posebno su osjetljive na niske temperature. Stoga, prof. dr. Macić-Džanković savjetuje:
- Dobar preduvjet za ublažavanje negativnih posljedica vremena su zdrava i pravilna prehrana bogata voćem i povrćem, uzimanje dovoljne količine čiste i zdrave vode, po mogućnosti obogaćene kisikom i dovoljna količina sna.
- Osobe koje su meteoropati ili boluju od hroničnih bolesti trebale bi redovno pratiti biometeorološku prognozu i ponašati se u skladu s uputama.
- Hronični bolesnici moraju redovno uzimati propisane lijekove, a, ako su negativne posljedice vremena učestale ili se pogoršavaju, potrebno je konsultirati ljekara.
- Za ublažavanje negativnih posljedica vremena potrebno je što više boraviti u prirodi, vani na otvorenom i na čistom zraku, bez obzira na vremenske prilike.
- Koristan je bilo koji oblik tjelesne aktivnosti od najmanje pola sata dnevno.
- S lijekovima ne treba pretjerivati i, ukoliko zdravstveno stanje dozvoljava, bolje je koristiti prirodna ljekovita sredstva, poput čaja od kamilice, metvice ili matičnjaka.
I na kraju, ne dozvolite da vam pogled na sivo nebo pokvari raspoloženje, jer sutra je novi, lijep i sunčan dan.
