U miru i bez razgovora pacijent treba sjediti od tri do pet minuta prije mjerenja krvnog pritiska koji mu prvi put treba biti izmjeren na obje ruke. Ovo je dio novih smjernica ljekarima u Evropi za postavljanje dijagnoze arterijske hipertenzije. Praktične upute detaljno prikazuju kako bi, kome i kada trebalo mjeriti pritisak, ali i konkretno savjetuju pacijente kako mjeriti pritisak kod kuće.
Životni stil
Nije preporučljiv nijedan uređaj koji pritisak mjeri na prstu ili zapešću te da ne treba piti kafu i pušiti pola sata prije mjerenja. Kada je riječ o kućnom mjerenju, povišenim pritiskom smatra se vrijednost 135/85.
Nedavno su Američka asocijacija za srce i Američki koledž kardiologije objavili revidirane vrijednosti granica normalnog, odnosno povišenog krvnog pritiska koji je otad u SAD 130/80. To je visina pritiska koja, kako je objašnjeno, neće značiti da će pacijent odmah dobiti terapiju, nego će biti upozoren i upućen na promjene životnog stila.
U Evropi takva američka odluka nije za sada praćena te je granica za povišeni krvni pritisak ostala 140/90. Dakle, uredan pritisak je 120-129/80-84, dok je 130-139/85-89 visoko normalan.
Važna pitanja
Smjernice također ističu važnost uzimanja anamneze, kliničkog pregleda, rutinskih laboratorijskih pretraga – kao dio onoga što porodični ljekar treba napraviti da bi potvrdio ili otklonio sumnju na hipertenziju.
Pri toj anamnezi nabrojena su pitanja koja bi pacijentu trebala biti postavljena, a među kojima su informacije o njegovom zanimanju, bračnom statusu, ima li djece te, ako nema, zašto, kako spava, pije li, puši, je li tjelesno i seksualno aktivan.
Ubica broj jedan
Arterijska hipertenzija je, prema službenim podacima Svjetske zdravstvene organizacije, odgovorna za najveći broj prijevremenih smrti u svijetu. To je svjetski ubica broj jedan i paradoksalno je da se još ne liječi, a katkad ni ne dijagnosticira dovoljno dobro, bez obzira na to što ga možemo odlično dijagnosticirati i liječiti.
Mogući uzroci
Mnogi faktori utječu na krvni pritisak. Na neke možemo utjecati, a ne neke ne. Kako starimo, veće su šanse da ćemo imati hipertenziju zbog toga što krvni sudovi postaju krući s godinama. Neki od najčešćih uzroka su:
* Pretilost
* Pretjeran unos soli
* Stres i tjeskoba
* Previše alkohola
* Povijest hipertenzije u porodici
* Dijabetes
* Pušenje
Simptomi
U većini slučajeva hipertenzija nema nikakvih simptoma. Visoki pritisak se zove tihi ubica baš iz tog razloga što se uvijek „prišunja“ pacijentu nenadano. Većina osoba otkrije da ima visoki pritisak tako što ga izmjere sami kod kuće ili bude otkriven na redovnom pregledu kod doktora.
Uloga magnezija
Nekoliko naučnih studija je pokazalo da magnezij uspješno smanjuje krvni pritisak kod osoba koje pate od blage i umjerene hipertenzije. Dobri izvori magnezija su orašasti plodovi poput badema, oraha, kikirikija. Ovi plodovi su, također, puni nezasićenih masti koje su dobre za srce. Sirovi ili suho pečeni kikiriki ili bademi su bolji nego zasoljeni i pečeni na ulju. Možete suplementirati i tabletama magnezija koje se mogu kupiti u bilo kojoj apoteci.
Kalij
Kalij je mineral koji održava ravnotežu elektrolita i tekućine u tijelu. Također, utječe i na krvni pritisak. Lijekovi za krvni pritisak funkcioniraju tako što zadržavaju kalij u tijelu. Hrana bogata kalijem se preporučuje osobama koje pate od hipertenzije. Primjeri takve hrane su: bademi, blitva, avokado, špinat, grah, riba, banane.
1/4 svih odraslih ljudi na svijetu ima povišen krvni pritisak, pokazuju statistike
