ZDRAVLJE | Mineral smanjuje rizik od hroničnih tegoba

Magnezij štiti od bolesti srca i dijabetesa

Autor: Avaz.ba
15.11.2017 07:02
A
A
A

Prehrana bogata magnezijem, koji se nalazi u hrani poput lisnatog zelenog povrća, ribi, orasima i cjelovitim žitaricama, može pomoći smanjenju rizika od hroničnih zdravstvenih problema poput bolesti srca i dijabetesa, stoji u istraživačkoj studiji. 

Analiza podataka

Neke prethodne studije povezale su nedovoljan nivo magnezija s većim rizikom od razvoja širokog raspona zdravstvenih problema, uključujući hroničnu opstruktivnu bolest pluća (KOPB), dijabetes, Alzheimerovu bolest i kardiovaskularnu bolest, kažu istraživači prehrane na Univerzitetu „Zhengzhou“ u Kini.

Za trenutnu studiju Fang i kolege analizirali su podatke o dodatku prehrani magnezija i hroničnoj bolesti sa 40 studija objavljenih od 1999. do 2016. na više od milion ljudi u devet zemalja.

U poređenju s osobama koje su imale najniži nivo magnezija u svojoj prehrani one s najviše magnezija imale su 10 posto manju šansu da će razviti bolest srca, 12 posto moždani udar i 26 posto dijabetes.

Zajedno, studije u analizi uključivale su 7.678 slučajeva kardiovaskularnih bolesti, 6.845 slučajeva koronarne bolesti srca, 701 slučaj zatajenja srca, 4.755 slučajeva moždanog udara, 26.299 slučajeva dijabetesa tipa 2 i 10.983 smrti.

Izgledi za smrt

Kada su istraživači pregledavali učinke povećanja magnezija u prehrani za 100 miligrama dnevno, nisu pronašli statistički značajan utjecaj na ukupan rizik od kardiovaskularne bolesti ili koronarne bolesti srca.

No, ono što su pronašli je da je povećanje magnezija u prehrani za ovu količinu povezano sa 22-postotnim smanjenjem rizika od zatajenja srca i 7-postotnim smanjenjem rizika od moždanog udara, napisali su istraživači u časopisu „BMC Medicine“.

Povećan unos magnezija također je bio povezan sa smanjenjem rizika od dijabetesa i padom u izgledima od smrti od svih uzroka tokom perioda studije. Analize su temeljene na opservacijskoj studiji i ne mogu dokazati da magnezij direktno prevenira bolest, napisali su autori.


Manje upala


Otkrića studije sugeriraju da povećano konzumiranje hrane bogate magnezijem može imati zdravstvene prednosti, zaključuju autori.

Dok način kako magnezij poboljšava zdravlje nije sasvim jasan, moguće je da pomaže obuzdati upalu, koja zauzvrat može smanjiti izglede od razvoja raznih hroničnih bolesti.


U hrani

Postoji mnogo načina na koje ljudi mogu povećati unos magnezija. Magnezij je prisutan u svom zelenom lisnatom povrću, cjelovitim žitaricama, orasima, morskoj ribi. Zadržavanje magnezija u hrani ovisi o tome kako se hrana obrađuje, što se duže kuha, manje se magnezija zadržava.


Simptomi nedostatka

1. Abnormalni i nepravilni otkucaji srca

2. Grčenje mišića, kao i njihovo trzanje

3. Umor i osjećaj iscrpljenosti

4. Glavobolje

5. Loše raspoloženje koje vodi depresiji

6. Zvonjenje u ušima

7. Problemi s bubrezima, odnosno pojava bubrežnog kamenca


Metabolički procesi

Magnezij učestvuje u čak 300 životno važnih metaboličkih procesa u našem tijelu. Unatoč tome što je ključan za organizam, tijelo ga ne proizvodi samo, već ga unosimo prehranom i pićem, a savjetuje se da se dnevno unosi 375 mg magnezija.


Funkcija

U tijelu odraslog čovjeka, prosječne težine oko 70 kg, nalazi se oko 20 g magnezija, od čega je oko 65 posto pohranjeno u kostima i zubima, a ostatak raspodijeljen između krvi, tjelesnih tekućina, organa i drugih tkiva.


Opsesivna briga o zdravlju dovodi do bolesti

Anksioznost, nezdrava prehrana i premalo kretanja među najpoznatijim su faktorima koji utječu na razvoj kardiovaskularnih bolesti. No može li i opsesivna briga o zdravlju biti ta koja će izazvati opasne posljedice?

Istraživanje nedavno provedeno u Norveškoj dokazalo je da može. Ljudi koji pate od zdravstvene anksioznosti konstantno su zabrinuti da već jesu ili bi mogli oboljeti od neke bolesti bez obzira što ne pokazuju nikakve simptome.

Općenito se vjeruje da će ljudi koji brinu o zdravlju spadati u grupu manjeg rizika pred razvijanjem neke bolesti, iz jednostavnog razloga što žive zdravijim životom, vježbaju i pravilnije se hrane. No rezultati su pokazali upravo suprotno.

Istraživanje je provedeno na više od 7.000 ljudi rođenih između 1953. i 1957., a unutar njega ispitano je nekoliko parametara, poput životnog stila, zdravstvenog stanja i obrazovanja sudionika. Zaključak upućuje da ljudi koji su pokazali zdravstvenu anksioznost i prekomjernu brigu o zdravlju imaju do 70 posto veće šanse razviti neku od bolesti od onih koji u tolikoj mjeri ne brinu o zdravlju.


Tijelo šalje signale kada mu je previše soli

So nam definitivno treba u hrani, no uz onu koju svjesno unosimo u organizam, na tanjiru se često "provuče" i zabrinjavajuća količina soli koje uopće nismo svjesni. So je u svemu, a u soli je ogromna količina natrija.

Previše soli organizmu čini štetu koja se gotovo može mjeriti s onom štetom koju čini potpuno izbacivanje soli iz prehrane. Prema najnovijim nutricionističkim preporukama, organizam bi dnevno trebao dobiti oko 2,3 miligrama natrija, a toliko ga sadrži jedna kašičica soli.

Sljedeći put kad kupujete gotovu hranu, obratite pažnju na količinu natrija koju ona sadrži. Nekoliko znakova koje nam organizam šalje moglo bi upozoravati na to da unosite previše soli.

- Glavobolje

Boli li vas glava naizgled bez razloga? Šta ste posljednje pojeli? Previše soli može uzrokovati širenje krvnih žila u mozgu, a to može uzrokovati nesnosne glavobolje.

- Nadutost

Slana jela često nadimaju. Kada unesete previše natrija u organizam, često dobijete osjećaj nadutosti, voda napušta ćelije, što uzrokuje oticanje. Primijetit ćete i oticanje prstiju ili stopala nakon osobito slanih jela. Za to okrivite neravnotežu metaboličkih tekućina koju uzrokuje previše natrija.

- Ne osjećate okus hrane 

Na vrhu prehrambenih rizika nalazi se konzumiranje previše soli. Ona može uništiti vaše osjetilo okusa. Što više soli jedete, trebate više pljuvačke da biste osjetili isti okus.

- Stalno ste žedni

Natrij igra veliku ulogu u uravnoteženju tekućina u tijelu. Trebamo so da bi balansirala količinu vode u organizmu. Kada ste žedni, tijelo vam poručuje da u organizmu ima previše natrija i da biste trebali vodom dovesti tu količinu u ravnotežu.