Preuranjeni simptomi puberteta koji se jave čak i prije desete godine ne smiju se zanemariti, kažu ljekari, jer kod dječaka oni mogu ukazivati na ozbiljnija oboljenja, dok djevojčice vrlo brzo mogu dobiti menstruaciju, sa kojom prestaju da rastu i ne dostignu normalnu visinu, a sve to ima psihološke i biološke posljedice.

Stručnjaci upozoravaju da su se granice ulaska u pubertet pomjerile, a roditelji trebaju  obratiti pažnju na simptome: uvećane testise, akne i dlačice, rast dojki kod djevojčica, stidnih dlačica, pojačano znojenje, ubrzani rast i brži rast stopala i šaka, što su signali za posjetu ljekaru.

Djevojčice koje prerano uđu u pubertet ostaju znatno nižeg rasta i obično ne prerastu visinu od 150 centimetara.

Gordana Bukara-Radujković, pedijatar endokrinolog iz Banje Luke, rekla je za "Nezavisne" da je blagovremeno praćenje veoma važno kako bi se izbjegle posljedice.

- Menstruacija kod djevojčica dolazi nešto kasnije, a prije toga uočava se rast dojki. Veoma je važno da roditelji na vrijeme otkriju promjene na tijelu djeteta. Tada radimo prevenciju kako bi se spriječile posljedice - naglasila je Bukara-Radujković.

Ginekolog Jadranka Đuranović-Milič ističe da djevojčice sve češće prerano dobiju menstruaciju, ali se ginekologu uglavnom jave onda kada imaju neki konkretan problem. 

- Stil života i način ishrane znatno su utjecali na to. Prije svega hrana koja je tretirana hormonima i konzervirana brza hrana znatno su doprinijeli tome - ističe doktorica.

Pedijatar Branislav Lolić naglasio je da je vrlo važno da od početka budu uključeni porodični ljekari, koji su prva karika za dalje liječenje.

- Važno je da roditelji na vrijeme primijete spolne oznake, maljavost oko polnih organa, oko pazduha, da li su se počele uvećavati dojke i da se o svemu konsultuju sa ljekarima - rekao je Lolić.

Dodao je da hemikalije kojima smo izloženi i hrana prepuna hormona djeluju na endokrini sistem.

- Kada sam dobila prvu menstruaciju, imala sam svega devet godina. Nisam se prepala jer sam imala stariju sestru i znala sam šta je to. Ipak, stidjela sam se toga i u školi sam krila od drugarica jer nijedna nije imala, čak sam na sistematskom pregledu u školi slagala da nemam ciklus - ispričala je sada 16-godišnja djevojčica, koja dodaje da je to bio veoma stresan period za nju jer je izgubila oca i promijenila grad, što je vjerovatno i doprinijelo svemu.

Pored fizičkih, preuranjen ulazak u pubertet nosi i značajne psihičke posljedice, zbog čega roditelji moraju vrlo oprezno pristupiti djetetu.

- Rijetki su slučajevi gdje djeca prije devete godine ulaze u pubertet, ali u takvim situacijama s njima treba pažljivo postupati, a najvažniju ulogu imaju roditelji - smatra psiholog Zlatko Delić i dodaje da pored roditelja u velikoj mjeri doprinose stručna lica u školama, te ljekari i psiholozi.

Oni imaju značajnu ulogu u pristupanju i tretiranju te edukaciji roditelja kako da se odnose prema djeci.

- Prvo djetetu pažljivo treba objasniti da ono to razumije u skladu sa uzrastom, jer nije isto objasniti 11-godišnjaku ili osmogodišnjaku. Potrebno je provjeriti da li je taj ulazak u pubertet posljedica redovnih promjena u organizmu ili ima neku patološku pozadinu - kaže Delić.