Na osnovu procjena Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), u Bosni i Hercegovini zbog izloženosti zagađenom zraku - smogu prijevremeno umre oko 3.600 ljudi.
Smog, produkt ljudske djelatnosti, rezultat je sagorijevanja uglja, rada motornih vozila, aerozagađivačke industrije, požara i fotohemijskih reakcija ovih emisija. Dolaskom hladnijih dana, mnogi bh. gradovi suočavaju se s povećanim zagađenjem, a njihovi stanovnici s ozbiljnim zdravstvenim tegobama koje udisanje i izloženost smogu izazivaju.
- Atmosfersko zagađenje u nekim gradovima pojačava se temperaturnom inverzijom koja zarobljava zagađenje u kotlinama blizu tla. Ovo stvara atmosferu toksičnu za ljude i može biti uzrok ozbiljnih bolesti, skraćenjem očekivanog trajanja života, a u nekim slučajevima čak i smrti – kazao je za „Avaz“ prof. dr. sc. med. Jasmin Čaluk, internista-kardiolog na poliklinici „Kardiocentar“ Sarajevo.
Smog je, dodaje, ozbiljan problem u mnogim gradovima i štetan je po ljudsko zdravlje. Ozon u visini tla, sumpor dioksid, nitrogendioksid i ugljenmonoksid posebno su opasni za starije osobe, djecu i osobe s bolestima srca, ali i plućnim bolestima, poput emfizema, bronhitisa i astme.
- Izloženost smogu može dovesti do upale dišnih puteva, smanjiti radni kapacitet pluća, prouzrokovati kratkoću daha, bol pri dubokim udisajima, zviždanje pri disanju i kašalj. Također, uzrokuje iritaciju sluznica oka i nosa, isušuje zaštitne membrane u nosu i grlu i ometa sposobnost tijela da se bori protiv infekcija, povećavajući prijemčivost za bolesti – istakao je dr. Čaluk.
Dvadesetogodišnja studija Američkog udruženja za rak našla je da kumulativna izloženost smogu povećava rizik od preuranjene smrti od respiratornih bolesti. Sitne magnetne čestice iz aerozagađenja nađene su zarobljene u ljudskom mozgu i istraživači vjeruju da bi ovo moglo biti jedan od uzroka Alzheimerove bolesti. Studija na 806 žena koje su rodile djecu s urođenim defektima između 1997. i 2006. godine našla je da je smog povezan s defektima tzv. neuralne cijevi: malformacijama kičme, pa čak i anencefalijom – teškim zaostatkom u razvoju mozga, često fatalnim po dijete.
Povećan rizik
- Prema studiji objavljenoj u jednom od najuglednijih medicinskih časopisa „Lancet“, čak i mala izloženost smogu može se povezati sa 18 posto većim rizikom od niske porođajne tjelesne težine djeteta, a ova povezanost postoji čak i za nivoe zagađenja ispod danas općeprihvaćenih sigurnih parametara. Osobe sa srčanim problemima također su u povećanom riziku – upozorava dr. Čaluk.
Smog pojačava mogućnost začepljenja srčanih i moždanih arterija, što u periodima izloženosti gustom smogu povećava broj prijema u bolnice pacijenata sa srčanim i moždanim udarom, utvrdila je studija provedena u Italiji u periodu od 2004. do 2007. godine. Ovo je posljedica ulaska u krvotok čestica manjih od 2,5 mikrona koje se obično povezuju sa sagorijevanjem goriva u vozilima.
Dr. Čaluk napominje da ove čestice lako ulaze u krvotok i iritiraju krvne žile. Kratkoročna izloženost povećava rizik od infarkta, moždanog udara, aritmija i srčanog popuštanja kod rizičnih individua. Rizik smrtnosti je veći pri dugotrajnoj izloženosti, koja potiče razvoj i progresiju ateroskleroze, hipertenzije, srčanog popuštanja i dijabetesa.
Najbolje rješenje
- Najbolje rješenje ovog problema bilo bi sistemsko: stroge kontramjere za učinke spaljivanja uglja i fosilnih goriva, uključujući i individualna ložišta, destimulativne, pa i kaznene mjere za vozila sa zastarjelim motorima s unutrašnjim sagorijevanjem, te stroge kazne za aerozagađivačku industriju i imperativ instaliranja sredstava za prečišćavanje zraka.
Individualne mjere uključuju izbjegavanje izloženosti smogu, korištenje prečistača zraka za stambene prostore, konzumiranje nutritivnih antioksidanata – mediteranska dijeta, a u ekstremnim slučajevima i korištenje zaštitnih maski za lice, kao što je česta praksa u Japanu – sugerira dr. Čaluk.
