Većina namirnica kao što su GMO hrana, kokice iz mikrovalne, konzervirana hrana, crveno meso s roštilja, šećer, industrijski proizvedena - usoljena, ukiseljena i dimljena hrana, gazirana pića, bijelo brašno, mesne prerađevine i tzv. light i namirnice bez masnoća sadrže aditive i jedu se u količinama koje mogu biti rizične za zdravlje.  

 Industrijska proizvodnja

Aditivi se, kazala nam je doc. dr. Marizela Šabanović, nutricionistica, upotrebljavaju u industrijskoj proizvodnji hrane, a uobičajeno se samostalno ne konzumiraju, niti su tipičan sastojak hrane, nego su to tvari određenog hemijskog sastava koje se hrani dodaju tokom proizvodnje, pripreme, obrade, prerade, oblikovanja, pakiranja, transporta i čuvanja hrane.

- Iako prolaze sigurnosne provjere, mnogi od njih se smatraju štetnim, posebno u većim količinama. To znači da ako svaki dan jedemo namirnice koje sadrže visok nivo aditiva, postoji opasnost za zdravlje. Za neke od njih se čak smatra da su kancerogeni. Isto tako, prilikom prerada hrane na visokim temperaturama nastaju štetni produkti, tzv. akril amidi, koji su, također, kancerogeni. Najviše ih nastaje u hrani bogatoj ugljikohidratima, kao što je krompir, od kojeg se prženjem dobiva čips i pomfrit – rekla je doc. dr. Šabanović.

Visoka prerada

Hajka na bijelo brašno, ističe, danas se vezuje za sadržaj glutena. Međutim, sve namirnice koje se prilikom proizvodnje izbjeljuju i podvrgavaju visokoj preradi mogu postati potencijalno štetne jer često zaostaju materije koje se koriste za te postupke. 

Osim toga, dodaje, visoko procesuirana hrana je obično nutritivno siromašna, što je još jedan rizik za organizam. Nutritivno siromašnom hranom ne unesemo dovoljno zaštitnih materija koje su neophodne za zdravlje organizma.

- Namirnice bez masnoća vrlo često sadrže visok sadržaj šećera ili srodnih materija kako bi se nadomjestili ukus i aroma koju uklanjanjem masnoće obično izgubimo. Upravo ovo se smatra osnovnim krivcem razvoja pretilosti u razvijenim zemljama, gdje su šećeri raznih vrsta postali uobičajeni sastojak gotovo svih vrsta hrane. Nikada ne treba zaboraviti da se višak šećera pretvara u masti – rekla je doc. dr. Šabanović.

Razvoj dijabetesa tipa 2

Hrana bogata jednostavnim šećerima ima visok glikemijski indeks i opterećuje gušteraču da luči inzulin. Vremenom može doći do inzulinske rezistencije i razvoja dijabetesa tipa 2. Ranije se dijabetes tipa 2 vezivao samo za stariju populaciju, međutim, danas se javlja i kod mlađih osoba, što je posljedica neadekvatne prehrane, manjka fizičke aktivnosti i velike količine visoko procesuirane hrane.