Uprkos tome što raspoloživa znanja i podaci upućuju na važnu sinergiju zdravlja, ishrane i fizičke aktivnosti, savremeni čovjek se malo kreće, unosi mnogo kalorija, zasićenih masnih kiselina, šećera i soli.
Ovaj trend, koji je naročito izražen i zabrinjavajući kod djece i adolescenata, kako za Pobjedu kaže šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori Mina Brajović, povećava opterećenje društva bolestima i skraćuje očekivano trajanje života i negativno se odražava na kvalitet života.
Uzrok smrtnosti
To, prema njenim riječima, potvrđuju i najnoviji podaci Instituta za zdravstvenu statistiku i evaluaciju, a koje je nedavno objavio i Guardian, koji pokazuju da je neadekvatna ishrana jedan od vodećih uzroka umiranja u svijetu.
- U svakom petom slučaju sa smrtnim ishodom u svijetu neadekvatna ishrana „odigrala” je ključnu ulogu. Ona je prepoznata kao jedan od glavnih faktora rizika i generatora epidemije hroničnih nezaraznih oboljenja kao dominantnog uzroka umiranja i oboljevanja u Evropi. U regionu, gotovo svaka druga osoba umire od bolesti sistema krvotoka, dok svaka peta umire od malignih neoplazmi - kazala je Brajović.
Sa druge strane, u Institutu za javno zdravlje upozoravaju da Crnogorci i dalje imaju loše navike kada je u pitanju ishrana. Posljednje istraživanje o unapređenju zdravstvene zaštite pokazalo je da svaki drugi odrasli stanovnik u regionu (52 posto), svakodnevno ima tri glavna obroka, kao i da više od dvije trećine u ishrani pretežno koristi bijeli hljeb, a samo njih 7,5 posto crni, ražani i slične vrste.
- Kada je riječ o konzumiranju ribe, 26 posto odrasle populacije nije u svojoj ishrani u proteklih nedjelju dana imalo ribu, što je isto kao u prethodnom talasu istraživanja. Riba se rjeđe konzumira na sjeveru Crne Gore, kao i u ruralnim područjima naveli su iz Instituta. Kako dodaju, u sedmici koja je prethodila istraživanju, svježe povrće je svakodnevno uzimalo 40 posto odraslih, što je znatno manje nego 2008. godine kada je svježe povrće konzumiralo 48 procenata - rekla je Brajović.
Obrazovanje i hrana
Iz Instituta naglašavaju da stopa konzumacije voća raste sa nivoom obrazovanja i stepenom blagostanja.Kada je u pitanju unos svježeg voća, 37 posto odraslih osoba ga svakodnevno jede. Voće znatno rjeđe jedu ljudi na sjeveru, iz ruralnih područja, kao i muškarci. Slično je i sa povrćem koje se također rjeđe jede na sjeveru, pokazalo je istraživanje IJZ.
Brajović ističe da su se usvajanjem Evropskog plana za hranu i ishranu od 2015. do 2020. godine zemlje članice SZO obavezale da kroz multisektorsku saradnju i djelovanje ukupnog društva kreiraju ambijent koji omogućava da izbalansirana ishrana bude stil življenja i izbor koji građani sebi mogu priuštiti, a da pri tome ne rizikuju zadovoljenje drugih jednako važnih životnih potreba.Preporuke SZO su da je dnevno potrebno pojesti 400 ili više grama voća i povrća, ograničiti potrošnju šećera na ispod 10 posto vrijednosti ukupnog energetskog unosa (50 grama), kao i svesti unos masnoća ispod 30 posto vrijednosti ukupnog energetskog unosa i smanjiti unos soli na ispod pet grama., piše cdm.me.
