Pritisnite "PLAY" za reprodukciju zvuka.

Darovi prirode

Budi strast i štiti od raka

Istraživanja su potvrdila da su jagode među 50 namirnica za koje se smatra da su najbolji izvor antioksidanasa na 27. mjestu

Avaz.ba
23.12.2017 14:33
A
A
A

U starom Rimu jagodu su smatrali simbolom boginje ljubavi Venere jer ima srcolik oblik, jarko crvenu boju kao i karakterističan ukus i miris što budi strast. Neki i danas tvrde da je plod ove biljke iz porodice ruža i latinskog naziva frangaria (mirisna) - afrodizijak.

U prilog tome navode podatak da obiluje vitaminima C i B9 kao i mineralima kalijem, željezom i cinkom (sastavni dio muškog polnog hormona testosterona) koji obezbjeđuju dodatnu energiju za vođenje ljubavi.

Obilje antioksidanasa


Osim ovih hranljivih i ljekovitih sastojaka jagoda sadrži obilje antioksidanasa (beta karotin i fenoli) koji se bore protiv slobodnih radikala i štite ćelije od karcinoma, posebno dojke, jednjaka, kože, debelog crijeva, prostate i pankreasa kao i srčanih oboljenja.

Kada je o ovim supstancama riječ istraživanja su potvrdila da su jagode među 50 namirnica za koje se smatra da su najbolji izvor antioksidanasa na 27. mjestu, a među voćem na visokom četvrtom.

Primjera radi sadržaj antioksidanasa u jagodama sedam je puta veći nego u jabukama ili bananama i dva puta veći nego u narančama ili grožđu.

Jagode, također, sadrže elaginsku kiselinu i flavonoide koji blagotvorno utiču na kardiovaskularni sistem jer snižavaju nivo lošeg holesterola u krvi, povišen krvni pritisak (u 100 g jagoda oko 140 mg kalija koji djeluje protiv negativnog uticaja natrija) a djeluju i protiv upala i poboljšavaju zdravlje srca.

Pigmenti antocijani iz jagoda djeluju preventivno protiv anemije i smanjuju tegobe koje prate malokrvnost, vlakna pospješuju rad crijeva i sprečavaju nastanak dijabetesa tipa 2 jer usporavaju apsorpciju glukoze u krv, a obilje vode u svakom plodu pospješuje izmokravanje i čisti organizam od štetnih produkata metabolizma.


Trebalo bi ipak imati na umu da jagode mogu u nekim slučajevima (a posebno djeci) prouzročiti alergijske reakcije kao što su mali plikovi u usnoj duplji i na usnama zbog visoke koncentracije tanina.

Hiljade sorti


Šumske jagode su, u poređenju sa gajenim, bogatije željezom i drugim supstancama ali to ne znači da sorte nastale ukrštanjem nemaju hranjive i ljekovite osobine. Preporuka je, ipak, da se za spravljanje ljekovitih napitaka koristi dvostruko veća količina baštenskih od propisane količine šumskih jagoda.


Stručnjaci ističu da je ukrštanjem nastalo nekoliko hiljada vrsti jagoda koje se razlikuju veličinom ploda, vremenom sazrijevanja, boji (postoje žute, bijele sa crvenim sjemenkama...), ukusu...


Zanimljivo je spomenuti i da su jagode jedino voće čije sjemenke nisu skrivene unutar ploda, nego se nalaze izvana. Jagoda zapravo i nije u pravom smislu riječi voće, već je ona rezultat debljanja cvjetišta latica, koje poprima mesnatu strukturu. A pravi voćni dijelovi su samo njena mala smeđa zrnca, koja pokrivaju površinu tih mesnatih omotača. 

 Ljekovita svojstva


Ljekovita svojstva jagode poznata su još od antičkih vremena. Osim ploda, za liječenje se mogu koristiti korijen i lišće jagode.


Čaj od lišća jagode stoljećima se koristi kao lijek protiv probavnih smetnji, ekcema, upale grla, gripe i prehlade te u liječenju kostobolje. Čaj od lista jagode možete napraviti tako da 2 pune čajne kašike suhih listova jagode prelijete s 250 ml kipuće vode. Nakon 15 minuta procijedite čaj i pijte 3 puta dnevno po jednu šalicu poslije jela. Taj čaj možete koristiti i za grgljanje.


Želite li pročistiti organizam, uvečer se počastite većom porcijom jagoda (bez dodatka šećera ili šlaga), i ujutro ćete se probuditi svježi, odmorni i puni energije za predstojeći dan.


Budući da posjeduju svojstva analgetika, uhvati li vas glavobolja, ne posežite za aspirinom. Radije pojedite zdjelicu svježih jagoda, jer za razliku od aspirina koji sadrži acetilsalicilnu kiselinu, jagode sadrže prirodne salicilate.


Također, zahvaljujući protuupalnim, antipiretskim i antibakterijskim svojstvima, jagode će nam poslužiti pri ublažavanju upalnih procesa, za sniženje temperature i kod mišićnih bolova. Usto, odlično su sredstvo protiv opekotina.


Jagode je najbolje jesti svježe, natašte ili između obroka. Jedu li se nezašećerene, odlično gase žeđ, a smiju ih jesti i dijabetičari.

 Za savršen izgled


Jagodama se možete poslužiti i za uljepšavanje. Budući da čisti i njeguje kožu te je zahvaljujući vitaminu C i A održava glatkom i napetom, bit će dovoljno da jednom do dvaput sedmično stavite na lice jagode izrezane na kolutiće ili od njih načinite kašastu masku, koju ćete poslije isprati prvo mlakom, a zatim hladnom vodom.


Žensku populaciju zacijelo će razveseliti podatak da jagode mogu pomoći u borbi protiv celulita. Naime, vitamini C i A su antioksidansi, a oni usporavaju starenje i gubitak elastičnosti tkiva, te uništavaju slobodne radikale, pa će redovno konzumiranje jagoda ubrzati cirkulaciju i pomoći u borbi protiv tog mrskog neprijatelja mnogih žena. 


Vodite li upornu bitku s viškom kilograma, razveselit će vas vijest da jagode ubrzavaju metabolizam i smanjuju apetit, a usto su niskokalorične. Jasno, pod uvjetom da ih ne jedete posute obiljem šećera ili prelivene šlagom.


Želite li smršavjeti, a pritom si priuštiti i ekstravagantan gastronomski užitak, pospite ih s malo crnog ili zelenog bibera. Probajte, iznenadit ćete se!


 Priprema jela s jagodama

Jagode operite ispod mlaza vode i očistite od peteljki neposredno prije posluživanja. Jednostavno ih možete poslužiti same za sebe te s dodacima kao što su šećer, limunov sok, aceto balsamico, jogurt ili tučeno vrhnje.

Dobro se slažu s tamnom ili svijetlom čokoladom pa ih možete umakati u čokoladni fondue ili ih tako obložene čokoladom koristiti za dekoraciju kolača, torti ili pjenica.

Ukusne su i u kombinacijama s alkoholnim pićima kao što su bijeli rum, šampanjac, narančin liker i crveno vino. Ovo voće ujedno se koristi kao nadjev za voćne torte i pite, rolade, palačinke te okruglice od krompirova tijesta.

Jagode uz dodatak limuna i šećera u prahu možete usitniti u električnoj sjeckalici i procijediti kroz fino sito kako biste dobili pire prikladan za pripremu sladoleda, sorbeta, frapea, pjenica, umaka i sokova. Poseban je specijalitet osvježavajuća ljetna juha od jagoda.

Jagode se vrlo rijetko pripremaju kuhanjem, osim ukoliko ne pripremate džem ili marmeladu. Na isti način možete koristiti i šumske jagode, koje su rafiniranije i aromatičnije od kultiviranih jagoda.